Eukarioti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 141.138.47.116 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot
Oznaka: brzo uklanjanje
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 16:
[[Datoteka:Animals.gif|desno|mini|270px|Sve životinje su eukarioti]]
[[Datoteka:Mitochondrie.svg|desno|mini|270px|Struktura mitohondrija: 1. Unutrašnja membrana, 2. Vanjska membrana, 3. Krista, 4. Matriks]]
'''Eukarioti''' su [[organizam|organizmi]] odnosno [[stanica|stanice]] kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom dvostrukom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvili su se i brojni stanični [[organel|organeli]]i kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat (ili Golgijevo tijelo), lizosomi i dr.
 
[[Životinje]], [[biljke]], [[gljive]] i [[protisti]] su eukarioti, dok su [[bakterije]] i [[cijanobakterije]] prokarioti. Izuzev protista, svi drugi eukarioti su višestanični. Za razliku od eukariota, [[prokarioti]] nemaju jezgru i ostale složene stanične strukture. Izraz „''eukariot''“ potječe od [[Grčki jezik|grčke riječi]] ευ, koja znači pravi/dobar, te od ''κάρυον'', koja znači lješnjak ili jezgru.
Redak 28:
Eukariotske stanice uključuju niz membranom omeđenih struktura, koje se nazivaju [[endomembranski sustav]]. Jednostavni odjeljci, koji se zovu [[vakuole]] ili [[vesikule]], mogu se formirati pupanjem drugih membrana. Mnoge stanice probavljaju hranu i druge materijale uz pomoć procesa zvanog [[endocitoza]].
 
Jezgra je okružena dvostrukom membranom sas porama koje dopuštaju materijal da se giba unutra i van. Razna cijevkasta produženja središnje membrane stvaraju ono što se zove [[endoplazmatski retikulum]] ili '''ER''', koji je uključen u prenošenje i dozrijevanje [[protein]]a. To uključuje grubi ER gdje se ribosomi zakvače, a proteini koji se sintetiziraju ulaze u unutrašnji prostor. Oni većinom ulaze u vesikule, koje se stvaraju od glatkog ER. U većini eukariota, ova vesikula koja prenosi proteine biva modifircirana u nakupinu izravnanih vesikula, zvanih [[Golgijev aparat]].
 
''Vesikule'' se specijaliziraju za razne upotrebe. Primjerice, [[lizosom]]i sadrže enzime koji razgrađuju određeni sadržaj vakuola hrane, a [[peroksisom]]i se iskorištavaju da razgrade peroksid koji je inače otrovan. Mnogi protociti imaju ''kontraktilne vakuole'' koje skupljaju i izbacuju prekomjernu vodu.
Redak 46:
== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Phylogenetic tree.svg|lijevo|mini|270px|Drvo života]]
Dioba jezgre se često koordinira sas diobom [[stanica]], ovo se većinom odvija u mitozi, proces koji dopušta svakom novom jezgrom da dobije jednu kopiju od svakog kromosoma. U većini eukariota tu je istodobno i proces seksualnog razmnožavanja, koji tipično uključuje izmjenjivanje između haploidnih generacija, gdje je samo jedna kopija od svakog kromosoma prisutna, i diploidna generacija, gdje su dvije prisutne, koji se odvijaju kroz stapanje jezgre i mejoze. Ipak, postoji i značajna varijacija ovog modela.
 
== Porijeklo ==
Redak 52:
Pojava eukariota je bio prijelomni trenutak u evoluciji života, pošto one uključuju sve složene stanice i višestanične organizme. Teško je utvrditi pojavu tog događaja; Knoll sugerira da su se razvili prije oko 1.6 do 2.1 milijarde godina. [[Fosil]]i koji su povezani uz tu grupu počeli su se javljati prije oko 1.2 milijarde godina, u obliku crvenih [[Alge|algi]].
 
Porijeklo endomembranskog sustava i [[mitohondrij|mitohondrija]]a je također sporno. Fagotrofična hipoteza tvrdi da su membrane nastale razvojem [[endocitoza|endocitoze]] te su se kasnije specijalizirale; mitohondriji su dobiveni gutanjem, kao [[plastid|plastidi]]i. Sintrofična hipoteza pak tvrdi da su se proto-eukarioti oslonili na proto-mitohondrije za hranu, te su ih tako okružili; membrane su se razvile kasnije, zahvaljujući mitohondrijskim genima.
 
== Carstva ==