Wikipedija

Sveti Petar u okovima: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m →‎Povijest: pravopis
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
 
==Povijest==
Poznata i kao ''Basilica Eudoxiana'', sagrađena je prvo na starim ostatcima <ref>Iskopavanja od 1956. do 1959. godine pokazuju da su postojali stariji ostaci istih dimenzija, koji su podignuti na rimskim temeljima iz različitih perioda, a najstariji period je bio još iz vremena Republike (Touring Club Italiano, ''Roma e dintorni'', Milan, 1965.:337-39).</ref> između 432. i 440. da bi se u njoj smjestile [[Relikvija|relikvije]] okova kojima je [[Sveti Petar]] bio okovan u [[Jeruzalem]]u, poznatim iz epizode ''Oslobođenje Svetog Petra''.
Carica Licinia Eudoxia (supruga cara [[Valentinijan III.|Valentinijana III.]]), dobila je okove na poklon od svoje majke Aelie Eudocie supruge bizantskog cara [[Teodozije II.|Teodozija II.]], koje je pokazala papi [[Lav I.|Lavu I.]]. Aelia Eudocia je dobila ove okove kao poklon od Iuvenalisa, jeruzalemskog biskupa. Prema legendi, kada ih je Lav usporedio s okovima kojima je Sveti Petar bio okovan u rimskom Mamertine zatvoru, dvoji su se okovi čudesno spojili.<ref>Na ovaj način su se okovi spojili</ref> Okovi se čuvaju u [[relikvijar]]u ispod glavnog oltara bazilike.
Bazilika koju posvećuje 439. papa [[Siksto III.]], prolazi kroz nekoliko restauracija, između ostalih [[Hadrijan I.]] a i jedne u 11. stoljeću. Između 1471. i 1503. godine, godine koje je izabran papa [[Julije II.]], rođak pape [[Siksto IV.|Siksta IV.]], kardinal Della Rovere pravi značajnije izmjene u izgledu bazilike. [[Portik]] bazilike koji je dodan 1475. pripisuje se Bacciu Pontelliju dok se sagradnja [[klaustar]]a (149.3-1503.) pripisuje Giulianu da Sangallu. Kasniji radovi napravljeni su početkom 18. stoljeća pod vodstvom Francescom Fontanom a slijedi i obnova 1875. godine.
Titulus "S. Petri ad vincula" dodijeljen je [[20. studenog]], [[2010.]] Donaldu Wuerlu. Prethodnik mu je bio kardinal Pío Laghi, koji je umro [[11. siječnja]] [[2009.]] godine.
Redak 13:
 
==Unutrašnjost ==
U unutrašnjosti je [[Brod (arhitektura)|brod]] sas dva prolaza i tri [[Apsida|apside]] razdvojene antičkim [[Dorski red|dorskim]] stupovima.
Statua [[Mojsije|Mojsija]] završena je 1515., i trebala je biti originalno jedna od 47 slobodnostojećih statua za grobnicu pape Julija II. ali postaje centralna statua odmah uz papin grob. Mojsije je isklesan s rogovima a razlog za to je pogrešno prevođenje sas [[hebrejski jezik|hebrejskog]] gdje se "snop svjetla" i " rogovi" slično izgovaraju. U to vrijeme, ova vrsta [[ikona|ikonografskog]] simbolizma je bila normalna pri klesanju sakralnih objekata, jer je bilo lakše prikazati rogove nego zrake svjetla.
Drugi umjetnički radovi uključuju Guercinova platna ''Svetog Augustina'' i ''Svete Margarete'', spomenik kardinalu Girolamu Agucchiju kojeg je dizajnirao Domenichino i koji je također nacrtao fresku u sakristiji bazilike; ''Oslobođenje Svetog Petra'' (1604.).
Slika iza oltara u prvoj kapeli na lijevoj strani koju je nacrtao Cristoforo Roncalli je "Skidanje s križa". Za grobnicu kardinala [[Nikola Kuzanski|Nikole Kuzanskog]] iz 1464., sas njenim reljefom "kardinal Nikola pred Svetim Petrom", zaslužan je Andrea Bregno.
Slikar i kipar Antonio Pollaiuolo sahranjen je lijevo od ulaza. Ovaj kipar, podrijetlom iz [[Firenca|Firence]], dodao je figure [[Romul]]a i Rema na [[Kapitolijska vučica|kapitolijsku vučicu]].<ref>"Skulptura" . ''The Oxford Encyclopedia of Classical Art and Architecture.'' Ed. John B. Hattendorf. Oxford University Press, 2007.</ref>
Arheolozi su 1876. otkrili grobnicu za koju se vjerovalo da sadrži ostatke makabejskih mučenika, opisanih u [[Druga knjiga o Makabejcima|Drugoj knjizi o Makabejcima]] 7-41.<ref>Taylor Marshall, <em>The Crucified Rabbi: Judaism and the Origins of the Catholic Christianity</em>, Saint John Press, 2009. {{ISBN|978-0-578-03834-6}} 170. stranica</ref> Teško je povjerovato da su ovo ostaci [[Židovi|židovskih]] mučenika koji su žrtvovali svoje živote u [[Jeruzalem]]u. Njihov spomen da je istog dana kada i spomen dan čuda spajanja dvaju okova, 1. kolovoza svake godine.
 
Treći [[oltar]] u lijevom prolazu sadrži [[mozaik]] [[Sveti Sebastijan|svetog Sebastijana]] iz 7. stoljeća. Ovaj mozaik se poistovjećuje sas izbijanjem [[kuga|kuge]] u Paviji, gradu smještenom u sjevernoj Italiji. Kuga se mogla zaustaviti jedino ako bi se oltar Svetog Sebastjana sagradio u crkvi Sveti Petar u okovima u tom gradu. Ovaj priča prihvaćeba je u Rimu i odatle dolazi i oltar.
 
[[Datoteka:Julije Klovic de Croatia1.JPG|mini|150px|desno|Nadgrobni spomenik Juliju Kloviću]]
Redak 29:
<gallery>
Datoteka:Moses San Pietro in Vincoli.jpg| Statua [[Michelangelo]]vog Mojsija u bazilici
<!-- Deleted image removed: Image:San Pietro in Vincoli interior.jpg| Unutrašnjost bazilike -->
Image:Roma san pietro in vincoli catene.jpg|[[Relikvijar]] sa okovima Svetog Petra
Datoteka:Sanpietroinvincoli.jpg|Freske Giacoma Coppia iz (1577.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Petar_u_okovima"