Petar Mišković: razlika između inačica

'''Petar Mišković''' ([[engleski jezik|eng]]. '''Peter Miscovich''') ([[Imotica]], [[Hrvatska]], [[1885.]] {{--}} [[SAD]], [[1950.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatsko]]-američki [[izumitelj]] i [[Hidraulika|hidrauličar]]. Poznat je kao izumitelj parne [[Perilica rublja|perilice rublja]] i unaprijeđene [[Sauna|parne kupelji]]. Nema dvojbe o njegovom hrvatskom podrijetlu. Smatra se zapravo [[Hrvatski izumitelji|hrvatskim izumiteljem]] koji je samo živio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]].

Petar Mišković rođen je [[1885.]] godine, u [[Imotica|Imotici]], u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja je tada bila u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Prije nego što je odselio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], dok je još bio dijete, i uzgajao [[duhan]], [[Krumpir|krumpirekrumpir]]e i druge proizvode sa svojom obitelji. Ime mu je bilo Pero Mišković sve do dolaska u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]], na [[otok Ellis]], [[New York City, New York|New York]], [[25. svibnja]] [[1903.]] godine kada ga je promijenio u Peter Miscovich. Isplovio je do [[New York City, New York|New Yorka]] iz [[Le Havre]]a, u [[Francuska|Francuskoj]], tjedan prije dolaska. U [[New York City, New York|New Yorku]] je živio samo nekoliko mjeseci pa se preselio zbog [[Rudarstvo|rudarstva]]. Prvo je otišao u [[Montana|Montanu]], pa u [[Kalifornija|Kaliforniju]] i na kraju na [[Aljaska|Aljasku]]. Sa svojom ženom Stanom imao je sedmero djece: [[George Mišković|Georgea]], Evu, [[John Mišković|John]]a, Annie, Olgu, Howarda i Andrewa. Sin [[John Mišković|John]] nastavio je stvarati očevim izumiteljskim putem.

Petar Mišković rođen je [[1885.]] godine u [[Imotica|Imotici]], gdje je živio od onoga što je uzgajao ([[krumpir]] i [[kupus]]). Petar i većina njegovih srodnika nisu imali službeno obrazovanje. Iako su ga seoske starješine pokušale obeshrabriti, Petar je uvidio da [[Amerika]] nudi mnogo više i odlučio je emigrirati. Sam je došao na [[Ellis island|otok Ellis]], [[New York (savezna država)|New York]], u dobi od osamnaest godina, [[25. svibnja]] [[1903.]] godine. Otplovio je iz [[Le Havre|Le Havrea]]a u [[Francuska|Francuskoj]] na brodu La Gascone, tjedan dana ili još prije dolaska na američko tlo. Petar je samo par mjeseci bio u [[New York City, New York|New Yorku]] prije odlaska na zapad, počinjući šegrtovanje [[Rudarstvo|rudarenja]] koje je trajalo gotovo šest godina. Prvo u [[Butte (Montana)|Butteu]] u [[Montana|Montani]] i kasnije u [[Angels Camp (Kalifornija)|Angels Campu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Odlučio je da njegovo podzemno rudarstvo [[Zlato|zlata]] i [[Bakar (element)|bakra]] nije dobro za zdravlje pa se preselio u rudnike [[ugljen|ugljena]]a u Wilkensenu, [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] gdje su i drugi Hrvati radili. Nažalost našao je rude ugljena koje su bile lošije za njegovo zdravlje od ruda metala. Petar je postao obeshrabren njegovom novom zanimacijom, ali vijesti o Aljaskoj zlatnoj groznici predstavljene u tacomskim novinama povećale su Petrov entuzijazam. Kada je Petar čuo za stampedo u Iditarodu 1910. godine uzeo je svoju zadnju plaću iz rudnika ugljena, otišao u [[Seattle]] i kupio kartu za St. Michael na ušću rijeke Yukon. Putovao je od St. Michaela do Iditaroda, žurnom zajednicom s nedostatkom rada. Petar je zarađivao rezanjem drva za 6$ po sajli. Ubrzo je dobio posao nadzornika tramvaja na putu od sedam milja koji je povezivao Iditarod s rudarskim gradom Flatom. Posao je dao priliku Petru da nađe mjesto za iskopavanje i našao ga je, u blizini John Beatonova pronalaska. U Flatu se upoznao s Johnom i Mary Bagoj, također Hrvatima. John je imao sestru, Stanu, koja je bila u selu [[Čilipi]]ma koju je privlačio dolazak na Aljasku. Petar joj je kupio kartu i došla je parobrodom u Flat uzvodno [[Yukon (rijeka)|rijekom Yukon]] u jesen 1912. Nakon svega Petar nije imao račun u banci. Petar i Stana vjenčali su se 24. prosinca 1912. u Iditarodu. Petrov prvi sin, George, rođen je u Flatu u travnju 1915. godine. Nakon Georgea po redu su se rađali Eva, John, Annie, Olga, Howard i Andrew. Petar je bio poznat po svojim zapamćenim hidrauličkim pokusima. Kako je Stana inzistirala, pokusi su trebali biti korisni pa joj je Petar napravio parnu perilicu rublja. [[Kotao]] u blizini stvarao je paru za kupelj koja je bila iznajmljena zajednici Saturday Nightsa. Uz mnoge druge hidrauličke izume i eksperimente ovi su ostali zapamćeni jer su funkcionirali kao u drugim djelovima Amerike, možda čak i bolje, ali nisu popularizirani. S vremenom, prihodi od parne kupelji i perilice za rublje perući odjeću rudarima bili su glavni izvor novca za obitelj Mišković. Prema 1920. kružile su glasine da se Guggenheimi koji su vadili mulj iz Flat Potoka približavaju okrugu Iditaroda. Petar je pristupio dobrom prijatelju, predstavniku Guggenheima, Capu Osbornu i rezervirao zemljište Guggenheima s dobrim najmom. Također je čuo za još bolje zemljište u blizini zajednice Flata, gdje je planirao hidrauličke pokuse i radnje te je s iznajmljenim jarkom Davida Strandberga dobro zaradio. U zimu 1923. Petrov dogovor s Guggenheimima je završio. U Flatu, većina radnji, primjerice bageri, iskopavali su rude takozvanim hidrauličkim liftovima. Ti liftovi, ponekad zvani i dizala šljunka radili su na temelju [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijeva principa]]: pritisak u krećućoj tekućini smanjuje se usporedno s brzinom. Suženje u liftu, samo iznad čvrste hidrauličke cijevi, povećava brzinu i smanjuje pritisak koji je utjecao kao vakuum na vodu koja ulazi u rudnik šljunka i okomito podiže 6 do 9 [[matar]]a do brane. Zemlja u Flatu (flat-eng. ravno) je, ravna pa su liftovi trebali biti visoki i otpaci su tekli daleko pod malim kutom.<ref name="alaskamininghalloffame.org">{{eng oznaka}} [http://alaskamininghalloffame.org/inductees/miscovich.php Alaska Mining Hall of Fame Foundation: Peter Miscovich (1885-1950)], pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref>

* Zanimljivo je da je Pero u Aljasku donio prvi bager i prvi dizel traktor.<ref>{{Citiranje novina |title=The Golden Years : Mining's in His Blood, but It Hasn't Claimed His Soul |last=LESLIE KNOWLTON HERZOG |url=http://articles.latimes.com/1992-03-20/news/vw-4390_1_mining-claims/2 |work=Los Angeles Times |date=1992-03-20 |id=0458-3035 |accessdate=2018-03-09 |language=en-US}}</ref>