Podloška: razlika između inačica

[[datoteka:Rondelle 03.jpg|mini|desno|250px|Ravna podložna pločica (lijevo) i rasječeni elastični prsteni (desno).]]

Podloške su [[strojni dio|strojni dijelovi]] koji se stavljaju pod matice kad njihov pritisak na dosjednu površinu (smanjuje se [[tlak]]) treba raspodijeliti na veću površinu (na primjer kad matica dosjeda na meki [[materijal]], kao što je [[Drvo (materijal)|drvo]], [[Koža (materijal)|koža]] i slično), kad treba izbjeći [[trenje]] matice o dosjednu površinu (na primjer kad se matica često odvrće) ili kad je dosjedna površina [[Hrapavost površine|hrapava]]. Obično su to pločice od [[čelik|čeličnog]] [[Lim (kovina)|lima]] ili od okruglog šipkastog materijala, a rjeđe četvrtastog oblika. Mogu biti i s nagibom (na primjer za [[valjanje|valjane]] profile). Podloške se izrađuju također i od [[aluminij]]a, [[Bakar (element)|bakra]], [[mjed]]i ili [[bronca|bronce]]. Podloške se koriste da bi se izbjeglo povećanje potrebnog [[Moment sile|momenta pritezanja]], ako je površina nalijeganja neravna, kao kod [[lijevanje|lijevanih]], [[kovanje|kovanih]] ili valjanih dijelova pod glavu vijka ili maticu koja se priteže. Podloške se ulažu i onda kada su vijci u duguljastim provrtima, kad su površine nalijeganja mekše od vijaka ili kada su dosjedne površine kose prema osi provrta, kako je to kod U i T valjanih profila. Slično kao kod [[vijak]]a i matica, tako i kod podložaka prema točnosti mjera i oblika, te kvaliteti površine, razlikujemo dvije izvedbe: srednju (sjajnu) i grubu (sirovu). <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Razne zupčaste i lepezaste elastične podloške se svojim zupcima utiskuju u podlogu, povećavaju [[trenje]] i tako sprečavaju odvrtanje. Ovakvo osiguranje nije primjenjivo na tvrdim kaljenim površinama. <ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=28. veljače 2017. }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> <ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=31. siječnja 2012. }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

!Debljina<br>''H'' (mm) <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

| ||18 ||2.5 ||2 ili 1,5 ||19 ||34 ||3

|20 || ||2.5 ||2 ili 1,5 ||21 ||37 ||3