Rusko geografsko društvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 17:
*[[Nikolaj Nadeždin]]
 
Službeni predsjednici društva bili su [[Veliki knez Konstantin Nikolajevič od Rusije]] od [[1845.]]-[[1892|92]]. i [[Veliki knez Nikola Mihajlovič od Rusije]] od [[1892.]] – [[1917.]], ali u stvarnosti društvo su vodili dopredsjednici: [[Fjodor Litke]] ([[1845.]]-[[1850|50]]., [[1855.]]-[[1857|57]].), grof [[Mihail Muravjov]] ([[1850.]]-[[1857|57]].), [[Pjotr Semjonov-Tjan-Šanski]] ([[1873.]] – [[1914.]]) i [[Juli Šokalski]] ([[1914.]]-[[1931|31]].).
 
[[Datoteka:Rgolibrary.jpg|mini|275px|Knjižnica Ruskog geografskog društva [[1916.]] godine.]]
Redak 24:
Društvo je organiziralo i financiralo ekspedicije [[Richard Maack|Richarda Maacka]], [[Pjotr Kropotkin|Pjotra Kropotkina]], [[Semjonov-Tjan-Šanski|Semjonov-Tjan-Šanskog]], [[Nikolaj Prževalski|Nikolaja Prževalskog]], [[Nikolaj Mikluho-Maklaj|Nikolaja Mikluho-Maklaja]], [[Pjotr Kozlov|Pjotra Kozlova]], [[Vladimir Obručev|Vladimira Obručeva]], te [[Lev Berg|Leva Berga]]. Društvo je pomoglo postaviti prve [[polarna stanica|polarne stanice]] u [[Rusija|Rusiji]] te je bilo jedno od prvih koji su publicirali detaljne studije [[ruski folklor|ruskog folklora]] i ukrajinskih sajmova.
 
Društvo je bilo pionir sistematskog istraživanja sjevernog [[Ural (gorje)|Ural]]a od [[1847.]]-[[1850|50]]., najdaljeg dosezanja rijeke [[Amur]] od [[1854.]]-[[1863|63]]., prostranih područja [[Kašgarija|Kašgarije]], [[Džungarija|Džungarije]], te [[Mongolija|Mongolije]] od [[1870-ih]] nadalje.
 
Do [[1917.]] RGO je bio sastavljen od 11 sastavnica i 1,000 članova.
Redak 30:
===[[SSSR|Sveunijsko]] geografsko društvo===
 
Društvo je promijenilo naziv u Državno geografsko društvo [[1926.]], a zatim u Geografsko društvo SSSR-a [[1938.]] godine. Nakon Šokalskog njegovi predsjednici bili su [[genetičar]] [[Nikolaj Vavilov]] ([[1931.]]-[[1940|40]].), [[zoolog]] [[Lev Berg]] ([[1940.]] – [[1950.]]), [[parazitolog]] [[Evgenij Pavlovski]] ([[1952.]]-[[1964|64]].), [[glaciolog]] [[Stanislav Kalesnik]] ([[1964.]]-[[1977|77]].), [[polarni istraživač]] [[Aleksej Trešnikov]] ([[1977.]]-[[1991|91]].). Društvo je do sad sazvalo brojne kongrese i dodijelilo četiri vrste medalja nazvanih po Litkeu, Semjonovu, Prževalskom i [[Semen Dežnev|Semenu Dežnevu]]. Do [[1970.]] objavilo je više od 2,000 svezaka geografske literature, uključujući godišnjak ''Zapiski'' (od [[1846.]]) i ''Izvestija'' (od [[1865.]]). Originalnom nazivu vratilo se nakon raspada [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[1991.]] godine. Glavni uredi društva nalaze se u [[Sankt-Peterburg]]u.
 
==Sastavnice==