Rutherfordov model atoma: razlika između inačica

[[datoteka:US Atomic Energy Commission logo.jpg|mini|desno|300px|Ruthefordov model atoma kao simbol Američke agencije za atomsku energiju.]]

'''Ruthefordov model atoma''' ili '''planetarni model atoma''' je model [[atom]]a prema kojem se atom svakog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u neutralnom stanju sastoji od [[Električni naboj|električno pozitivne]] [[Atomska jezgra|atomske jezgre]] u kojoj je skoncentrirana gotova sva [[Relativna atomska masa|masa atoma]] i određenog broja [[elektron]]a koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona jednak je pozitivnom električnom naboju atomske jezgre i zato je atom prema okolini neutralan. <ref> Akhlesh Lakhtakia: "Models and Modelers of Hydrogen", publisher=World Scientific, 1996.</ref>

Thomsonov model atoma je bio na snazi sve dok [[Ernest Rutherford]], zajedno s [[Hans Geiger|Hansom Geigerom]] i Ernestom Marsdenom, izveo [[pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] 1909. i postavio teoriju za [[Rutherfordovo raspršenje]], na osnovu kojeg je dokazano postojanje [[atomska jezgra|atomske jezgre]]. Pošto je Rutheford izračunao da je [[polumjer]] atomske jezgre oko 10 000 puta manji od polumjera atoma, on je zaključio da atomi nisu loptice s ravnomjernom [[gustoća|gustoćom]], već da imaju izuzetno veliku šupljikavu građu. <ref> E. Rutherford: [http://www.lawebdefisica.com/arts/structureatom.pdf] ''The Scattering of α and β Particles by Matter and the Structure of the Atom'', Philosophical Magazine, 1911.</ref>

Kako je Rutheford dokazao postojanje atomske jezgre, ostalo je još pitanje na koji način se održava ravnoteža elektrona u [[električno polje|električnom polju]] njegove atomske jezgre. Ovaj problem je Rutheford riješio pretpostavkom da je sustav atoma sličan [[planet]]arnom [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] ili da se elektroni okreću velikom [[brzina|brzinom]] oko atomske jezgre, slično kao što se planeti okreću oko [[Sunce|Sunca]]. Pri tome je [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalna sila]] svakog elektrona u ravnoteži s [[Coulombov zakon|Coulombovom elektrostatičkom silom]], kojom ga atomska jezgra privlači, koja ima smjer prema atomskoj jezgri i djeluje kao centripetalna sila. Prema tome, u Ruthefordovom modelu atoma atomi se održavaju [[dinamika|dinamičkom]] ravnotežom. Prema ovom viđenju iz 1911., atom se sastoji od atomske jezgre i elektronskog omotača kojeg čine elektroni, a između njih se nalazi praznina, u kojoj djeluju električna i [[magnetsko polje|magnetska polja]].

Ruthefordov model atoma je napravio veliki napredak u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]], ali će on kasnije biti dopunjen s [[Bohrov model atoma|Bohrovim modelom atoma]], te s radovima ostalih [[znanstvenik]]a. <ref>[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>