Supetarski kartular: razlika između inačica

Supetarski kartular pisan je karolinškom [[minuskula|minuskulom]], osim zadnjeg lista koji je pisan [[beneventana|beneventanom]]. Čuva se u riznici [[Split|splitskesplit]]ske katedrale.<ref>Stipišić, Jakov, ''Pomoćne povijesne znanosti'', Zagreb, 1972., str. 165.</ref>

Značaj ovog kartulara je u tome što se sačuvao u originalu. Sastoji se od male knjižice od dva kvaterniona, svaki po osam folija pergamene veličine 26.7x17.6 cm s trideset ispisanih stranica, prtetežno ispisanih karolinom, a nešto malo i beneventanom i goticom. Upisi su većinom bez datuma, a upisani se kreću 1080.- – 1187. godine.<ref>[[Benedikta Zelić-Bučan|Zelić-Bučan, Benedikta]], ''[[Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti]]'', str. 186.</ref>

U svojoj osnovi, kartular je kronika [[benediktinci|benediktinskog]] samostana koji je u [[Poljica|Poljicama]]ma oko [[1089.]] osnovao [[Petar Crni]]. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja [[Zvonimir]]a koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 54.</ref> Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.<ref>[[Tomislav Raukar|Raukar, Tomislav]], ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 198.</ref>