'''Tiwa''' (Tigua, Tihua, Tiguex), grupa pueblo plemena porodice [[Tanoan]] sas gornjih voda [[Rio Grande]] u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]] i izdancima u [[Teksas]]u i [[Chihuahua|Chihuahui]] u [[Meksiko|Meksiku]]. Tiwa Indijanci dijele se na četiri glavne plemenske zajednice [[Sandia]], [[Taos]], [[Isleta]] (sas [[Isleta del Sur]]) i [[Picuris]]. Danas poglavito žive na rezervatima Novog Meksika. Govore jezikom [[tiwa (jezik)|tiwa]].
== Ime ==
Redak 5:
== Povijest ==
Tiwe su u kontaktu sas prvim Španjolcima još u prvoj polovici 16. stoljeća. Prvi dolazi Coronado 1540-42, a veze sas ovim pridošlicama ubrzo će postati neprijateljske i rezultirati zarobljavanjem dvaju puebala. U kasnijim godinama posječuju ih tri misionara (1581) Agustin Rodriguez, Francisco Lopez, i Juan de Santa Maria, u pratnji 8 vojnika i sedam indijanskih slugu. No Indijanci su ih poubijali. [[Antonio de Espejo]] putuje u ovaj kraj [[1584.]] zajedno sas 14 [[Španjolci|Španjolaca]], a nedugo poslije (1591) [[Portugalci|Portugalac]] [[Gaspar Castaño de Sosa]] i (1598) [[Juan de Oñate]]. Godine 1680 učestvuju u Pueblo ustanku. Guverner u Santa Feu Antonio de Otermín napada na jedini nenapušteni pueblo Isleta i zarobljava 500 Indijanaca od kojih većinu naseli kod [[El Paso|El Pasoa]]a u [[Teksas]]u. Ovdje sebi sagradiše pueblo Isleta del Sur.
Rana Tiwa populacija iznosila je oko 12,200 duša ([[1680.]]). Kasnije im je broj znatno manji: 1,491 (1805), 1,575 ([[1850.]]), 1,163 ([[1860.]]), 1,650 ([[1910.]]), 2,122 ([[1937.]]).
