Inačica od 25. travnja 2018. u 17:30 uredi Dvanaesti Igrač (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.092 edits m uklanjanje izmjene 5070513 suradnika 31.45.226.75 (razgovor) Oznaka: uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2021. u 00:24 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.684 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 1: '''Ugljična kiselina''' ('''karbonatna kiselina''', (O=C(OH)<sub>2</sub>), H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>) slaba je anorganska kiselina. Nastaje otapanjem [[ugljikov dioksid\|ugljikova(IV) oksida]] u vodi, no vrlo mala količina CO<sub>2</sub> izreagira sas vodom, jer se čak 99 % CO<sub>2</sub> u vodi nalazi u molekularnom stanju. U industriji se karbonatna kiselina koristi za proizvodnju pjenušavih (gaziranih) pića jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovjeka. Karbonatna kiselina se spontano raspada na CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. :CO<sub>2</sub> + H<sub>2</sub>O → H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> Redak 10: Pa tako stvara karbonatne ([[kalcijev karbonat]], [[natrijev karbonat]] ...) i hidrogenkarbonatne ([[natrijev hidrogenkarbonat]], [[kalcijev hidrogenkarbonat]] ...) soli. Kalcijev karbonat (CaCO<sub>3</sub>) ili [[vapnenac]] najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance ([[Dinara]], [[Velebit]], [[Alpe]]...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati sas magnezijevim karbonatom u obliku [[dolomit]]a (CaMg(CO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>). == Stvaranje špiljskih ukrasa == Voda koja isparava u vapnenačkim špiljama spaja se sas ugljikovim dioksidom iz zraka te nastaje karbonatna kiselina. Karbonatna kiselina potom otapa vapnenac i stvara sas njim u vodi topljivi kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>): :CaCO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> → Ca(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub> Isparavanjem vode iz [[zasićena otopina\|zasićene otopine]] kalcijeva hidrogenkarbonata oslobađa se ugljikov dioksid a izlučuje se netopivi kalcijev karbonat koji stvara [[stalaktit]]e, [[stalagmit]]e i [[stalagmat]]e. [[Natrijev hidrogenkarbonat]] (NaHCO<sub>3</sub>) može se kupiti u svakoj trgovini pod nazivom soda bikarbona ili natrijev bikarbonat, a služi pri izradi tijesta, za ublažavanje [[želučana kiselina\|želučane kiseline]] (antacidno sredstvo) tj. žgaravice itd. U industriji sodu bikarbonu možemo pronaći u šumećim tabletama koja reagira sas kiselinama u tableti i oslobađa CO<sub>2</sub> koji šumi i pjeni. U našem želucu nalizi se 0,5 %-tna [[klorovodična kiselina]] pa tako natrijev hidrogenkarbonat s njom u reakciji daje [[natrijev klorid]] tj. kuhinjsku sol. :NaHCO<sub>3</sub> + HCl → NaCl + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub> U antacidnim sredstima tj. sredstvima koji suzbijaju jaku kiselinu mogu se naći i magnezijev karbonat (MgCO<sub>3</sub>) i magnezijev hidrogenkarbonat (Mg(HCO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>). U prirodi osim kalcijeva možemo pronaći i željezov(II) karbonat , a nalazimo ga u mineralu [[siderit]]u (FeCO<sub>3</sub>), vrijednom [[mineral]]u [[željezo\|željeza]]. Svi karbonatni spojevi mogu se dokazati s nekom kiselinom koja je jača od ugljične pa zato je iz njezinih spojeva istiskuje u obliku vode i dioksida, a prisustvo ugljikova dioksida može se dokazati [[vapnena voda\|vapnenom vodom]] tj. bistom otopinom kalcijeva hidoksida (bistra kalcijeva lužina).

Ugljična kiselina: razlika između inačica