Rat na Kosovu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
|bilješke =
}}
'''Rat na Kosovu''' ili '''Rat na Kosovu i Metohiji''' ([[albanski]]: '''Lufta e Kosovës''') označava oružani sukob između [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]] od [[1996.]] do [[1999.]] Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u [[Srbija|Srbiji]], dok su Albanci željeli neovisnost za [[Kosovo]]. Nakon vojne intervencije snaga [[NATO]]-a protiv Srbije Vojska Jugoslavije povukla se s Kosova koje je stavljeno pod [[UN]]-ov protektorat.<ref>{{cite web |url=http://washington-report.com/backissues/0799/9907051.html |title=Ethnic Cleansing Thwarted in Kosovo; Standoff in Iraq; and a Swiss Case of “Stockholm Syndrome” |author=Ian Williams |publisher=Washington Report |date=Kolovoz 1999. |accessdate=2011-01-18}}</ref>
[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u raznim je presudama zaključio da je srpski vojni i politički vrh izvršio [[zločin protiv čovječnosti]] i [[ratni zločin|ratne zločine]] tijekom rata na Kosovu. Između ostalog, [[Nikola Šainović]], zamjenik premijera SR Jugoslavije, [[Sreten Lukić]], voditelj Ministarstva unutarnjih poslova i [[Nebojša Pavković]], zapovjednik Vojske Jugoslavije, osuđeni su zbog "''deportacije, prisilnog premještanja stanovništva, ubojstva, progona zbog rasne, religiozne ili političke osnove (zločin protiv čovječnosti)''".<ref name="ICTY1">[[#MKSJ Milutinović III|MKSJ-ova presuda Milutinoviću i drugima 2009.]], str. 486-489, 512-513</ref> Srbijanska policija i tajne službe su aktivno surađivale u prikrivanju masovnih ubojstava, zakapajući leševe žrtava ratnih zločina na tajnim lokacijama u Srbiji i paleći ih. Kasnijih godina, dio tajnih grobnica je otkriven, te su žrtve ekshumirane.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2017/01/Dosije_OPERACIJA_SKRIVANJA_TELA.pdf |title=Dosije: Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: OPERACIJA SKRIVANJA TELA |date=Siječanj 2017. |language=srpski |publisher=Fond za humanitarno pravo, Beograd |accessdate=2021-01-08}}</ref> S druge strane, i [[Haradin Bala]], zapovjednik OVK, proglašen je krivim zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja pravila ratovanja,<ref name="acquit"/> a u studenom 2020. godine je kod [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|MKSJ]] stupila na snagu i optužnica protiv bivšeg lokalnog zapovjednika kosovskih gerilaca [[Hashim Thaçi|Hashima Thaçija]], tužiteljstvo ga tereti da je suodgovoran za ubojstva preko 100 civila raznih etničkih pripadnosti - koji je u tom trenutku bio predsjednik Kosova.<ref>{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hashim-tachi-podnio-ostavku---626925.html |title=Haški sud potvrdio optužnicu protiv kosovskog predsjednika Tachija, on dao ostavku: "Ponosan sam na odgovornost koju sam nosio" |author=HINA/M.V. |date=2020-11-05 |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2021-01-08}}</ref>
| |||