Wikipedija

Novi Zeland: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 38:
[[Nizozemska|Nizozemski]] istraživač [[Abel Tasman]] otkrio je Novi Zeland [[1642.]] godine. Tek poslije 127 godina, točnije [[1769.]], [[James Cook]] je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio [[Australija|australske]] kolonije Novi Južni Wales. [[1840.]] godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda [[Britanci]]ma u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. [[Zlato]] je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj britanskih doseljenika.[[Image:New Zealand trench Flers September 1916.jpg|thumb|Novozelandski vojnici su se u [[Bitka na Sommi (1916.)|bitci na Sommi]], kao i u oba svjetska rata, borili na strani Velike Britanije]]
 
Maorski poglavica Hone Heke pokrenuo je 1845. veliki ustanak protiv Britanaca koji je označio početak tkz. maorskih ratova koji će potrajati do 1872. Domoroci su bili poraženi te su izgubili većinu zemlje, a osim ratovima bili su desetkovani bolestima bijelih doseljenika.
 
Između 1860. i 1890. Novi Zeland našao se u teškoj gospodarskoj krizi zbog ratova s [[Maori]]ma, smanjena iskapanja zlata te pada cijena vune i pšenice na svjetskom tržištu. Ponovnom gospodarskom usponu pripomoglo je uvođenje brodova hladnjača 1882. koji su omogućili izvoz mesa, sira i maslaca u Veliku Britaniju. Godine 1891. na vlast dolazi [[Liberalna stranka (NZ)|Liberalna stranka]] i među prvima na svijetu provodi opsežni program socijalnih reformi (između ostaloga pravo glasa za žene 1893. i starosne mirovine 1898.).
 
Novi Zeland je 1907. odlukom britanskog parlamenta postao dominionom u okviru [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]]. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] više od 100.000 Novozelanđana borilo se na strani Velike Britanije. Zatim je Novi Zeland, kao proizvođača sirovina, jako pogodila svjetska gospodarska kriza (1929.- – 34.).
 
Od 1935. do 43. na vlasti je bila [[Laburistička stranka (NZ)|Laburistička stranka]] koja je pobudila nov procvat gospodarstva i postavila temelje novozelandske socijalne države. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Novi Zeland ponovno sudjeluje na britanskoj strani i to otprilike sa 140.000 vojnika, a poslije rata jače se oslanja na [[SAD]] (sudjelovanje u korejskom i vijetnamskom ratu, osnivanje obrambenog pakta ANZUS 1951.). Budući da je Novi Zeland 1986. zabranio brodovima na nuklearni pogon ili s nuklearnim oružjem u svoje teritorijalne vode, ANZUS se 1987. raspao, a sve do danas Novi Zeland vodi izrazito antinuklearnu politiku.
 
Ulazak Velike Britanije u [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] 1973. jako je otežao pristup novozelandskih proizvoda na britansko tržište, tako da je Novi Zeland tada počinje tražiti nova tržišta, u prvom redu u [[Azija|Aziji]]. U 80-im godinama laburistička vlada je provela teške gospodarske reforme, slične onima Margaret Thatcher u Britaniji.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.libertarijanci.org/tko-je-nas-roger-douglas/#/page-liblog |title=Tko je naš Roger Douglas? |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714213707/http://www.libertarijanci.org/tko-je-nas-roger-douglas/#/page-liblog |archive-date=14. srpnja 2014. |access-date=1. srpnja 2014. }}</ref> Od 1990. do 1999. na vlasti je Narodna stranka, predsjednik vlade je [[Jim Bolger]], a od 1997. [[Jenny Shipley]]. Godine 1999. na vlast dolaze laburisti na čelu s [[Helen Clark]], ali 2008. Narodna stranka ih je porazila na izborima, a novi predsjednik vlade postaje [[John Key]].
 
Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to [[1893.]] godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen [[1931.]], a službeno prihvaćen [[1947.]]Za prava Maora, koja im dugo nisu bila zajamčena borio se pokret kojeg je predvodio [[Apirana Ngata]].
 
== Politika ==
Redak 70:
U Novom Zelandu se nalazi mjesto s jednim od najdužih imena na svijetu, brijeg visok oko 305 m zove se [[Taumatawhakatangihangakoauauotamateapokaiwhenuakitanatahu]].
 
U sjevernom dijelu [[Sjeverni otok|Sjevernog otoka]] prevladava suptropska klima s blagim zimama i toplim ljetima te jednakomjerno raspoređenim padalinama cijele godine (oko 1200&nbsp;mm). Preostali dijelovi Novog Zelanda imaju umjerenu toplu oceansku klimu koja na krajnjem jugoistoku već prelazi u subantarktičku. Velike su klimatske razlike između zapadne strane [[Južni otok|Južnog otoka]] koja je izložena vjetrovima, s kišovitim i oblačnim vremenom (2000 do 7500&nbsp;mm padalina godišnje) i istočne, zavjetrinske strane sas 500 do 900&nbsp;mm padalina te mnogo više sunčanog vremena.
 
== Administrativna podjela ==
Redak 151:
 
== Izvori ==
{{Izvoriizvori|30em}}
 
{{Široka slika|Lyttelton Harbour (Whakaraupō) from Mt Ada, Canterbury, New Zealand.jpg|1200px|Panoramski pogled krajolika na Novom Zelandu}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_Zeland"