Nosorozi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Geh Oznake: uklanjanje ručnim načinom VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 34:
Nosorozi danju spavaju, a aktivni su u sumrak i noću. Vrlo su plahi i izbjegavaju blizinu [[čovjek|ljudi]]. No ako se osjećaju ugroženi, napadaju. Iako njihovi napadi nisu precizni, zbog njihove snage i opasnih rogova može doći do teških ozljeda. Nosorog u punom trku može doseći brzinu od 45 [[km/h]].
Nosoroge često prate [[ptice]] iz porodice Buphagus (red [[Passeriformes]]) ili
== Sistematizacija ==
Danas živi još pet vrsta nosoroga, koje se razvrstava u tri grupe. Jako ugroženi [[sumatranski nosorog]] (''Dicerorhinus sumatrensis'') je preživjela vrsta grupe široko rasprostranjene sjevernom hemisferom u pleistocenu
=== Kladogram porijekla nosoroga ===
Redak 67:
== Ugroženost i zaštita ==
U Aziji postoji velika potražnja za rogovima nosoroga. Koristi ih se za umjetničke rezbarije, ali i u [[tradicionalna kineska medicina|tradicionalnoj kineskoj medicini]]. To tržište nosorogovim rogovima jako ugrožava opstanak nosoroga. U novije vrijeme ipak se opaža lagani oporavak pojedinih [[populacija]] nosoroga. Prema podacima iz [[1998.]] godine, u Africi ponovo živi više od 11.000 nosoroga, od čega 8.900 u južnoj Africi najvećim dijelom u ograđenim i čuvanim [[rezervat]]ima. Napori [[Indija|Indije]] i [[Nepal]]a da zaštite svoje populacije nosoroga dali su rezultate, tako da je broj "oklopljenih nosoroga" prema podacima iz [[1997.]] narastao na 2.100 jedinki. Suprotno tome, broj sumatranskih nosoroga je
Nosorozima ozbiljno prijeti izumiranje i malo koji ih [[zoološki vrt]] ima. Tako u svim hrvatskim zoološkim vrtovima nije moguće vidjeti te glomazne, ali brze životinje.
|