Nikola VI. Zrinski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m popravak godina
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 5:
Nikola VI. Zrinski bio je sin [[Juraj IV. Zrinski|Jurja IV. Zrinskog]], glavnog kraljevskog rizničara, a unuk [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], sigetskog junaka. Njegov mlađi brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]] bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[ban]].
 
Boraveći pretežno na svom posjedu u [[Čakovec|Čakovcu]], Nikola je živio u vrijeme kad su [[Turci]]-Osmanlije okupirali velik dio tadašnje [[Hrvatska|Hrvatske]], kao i susjedne [[Ugarska|Ugarske]]. Obnašao je visoku dužnost glavnog kapetana Zadunavlja (Transdanubije), dijela ondašnje Ugarske koji se nalazio na desnoj obali [[Dunav|Dunava]]a, odnosno zapadno i južno od te rijeke. Na tu je funkciju imenovan godine [[1608.]]
[[File:Hrvatski skolski muzej zemljovid 3 300109.jpg|thumb|desno|300px|Hrvatsko Kraljevstvo (blijedosmeđe), Dubrovačka Republika (žuto), posjedi Mletačke Republike na hrvatskoj obali (narančasto) te Bosanski pašaluk u Osmanskom Carstvu (zeleno) 1606. godine, kada je Nikola VI. Zrinski, nakon smrti oca 1603. i strica Nikole V. Zrinskog 1605. godine, postao glava svoje obitelji.]]
 
Nakon smrti oca 1603. godine naslijedio je njegove znatne posjede diljem tadašnje, ratovima s [[Osmansko Carstvo|Turcima]] već jako osakaćene Hrvatske, svedene na „ostatke ostataka“. U njegovom vlasništvu bili su [[Međimurje]] na sjeveru, zatim [[Vrbovec]], [[Rakovec]], [[Lonjica]] i [[Božjakovina]] u [[Prigorje|Prigorju]], [[Medvedgrad]], [[Šestine]], [[Lukavec]] i [[Brezovica]] u okolici [[Zagreb]]a, [[Ozalj]], [[Ribnik]], [[Stari grad Dubovac|Dubovac]] i još neka imanja na području [[Karlovac|Karlovca]], [[Brod na Kupi]], [[Čabar]], [[Gerovo]] i niz manjih posjeda u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], te [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Grobnik]], [[Hreljin]], [[Grižane]], [[Kraljevica]] i drugi posjedi na [[Jadran|jadranskojjadran]]skoj obali i zaleđu. Na tim posjedima bilo je ukupno oko trideset većih ili manjih utvrda koje su ih štitile i branile.
 
U Nikolinom braku s ugarskom groficom Anom Nádasdy nije bilo djece, pa je, kad je Nikola [[1625.]] godine umro, sva imanja koja je posjedovao, prvo naslijedio njegov brat [[Juraj V. Zrinski|Juraj V.]], a nakon Jurajeve iznenadne smrti krajem [[1626.]] godine njegovi, tada malodobni, nećaci [[Nikola Zrinski|Nikola VII.]] i [[Petar Zrinski|Petar]], kasniji znameniti hrvatski banovi.