Mletačka Republika: razlika između inačica

Bila je [[Pomorstvo|pomorska sila]] na obalama istočnog [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], odnosno na obalama [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nastala je kao [[grad-država|grad država]], nakon invazije [[Langobardi|Langobarda]] današnje sjeverne Italije. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Mletačka Republika razvija se u vodeću [[Pomorstvo|pomorsku silu]] u ovom dijelu svijeta, ovladavši najvećim dijelom [[Jadran|jadranske obale]], dijelom otoka u [[Egejsko more|Egejskom moru]], te osnovavši svoje trgovačke [[Kolonija|kolonije]] u [[Istanbul|Carigradu]] i [[Jeruzalem]]u. Republika je prestala postojati nakon [[Napoleon|Napoleonova]]ova osvajanja [[1797.]] godine. Podijeljena je na [[Venecijanska provincija|venecijansku provinciju]] [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Cisalpinska Republika|Cisalpinsku Republiku]] i [[Ilirske pokrajine]], [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]].

Mletačka Republika razvila se kao tipična [[Srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] tvorevina, iz jednoga grada, kao [[Patricij|patricijskapatricij]]ska republika. Osnova buduće republike bio je grad [[Venecija]] koji je nastao kao naselje izbjeglica, prvenstveno iz gradova [[Akvileja|Akvileje]], [[Padova|Padove]], Altiniuma i Concordije pred stalnim provalama i pljačkama [[Langobardi|Longobarda]], [[Huni|Huna]] i ostalih [[Stepa|stepskih]] naroda u sjevernu [[Italija|Italiju]] nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Ovi prognanici naseljavali su se zbog sigurnosti na otoke [[Venecijanska laguna|Venecijanske lagune]] (više od 118 otoka i otočića). Isprva na najveći ''Rivoalto'' (današnji otok Venecija, četvrt ''Rialto''), a kasnije i na ostale. Iseljavanje stanovnika [[Akvileja|Akvileja]] i ostalih okolnih [[Zapadno Rimsko Carstvo|rimskih]] gradova na otoke u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]] otpočelo je već u [[5. stoljeće|5. st.]], a nastavilo se i u sljedećem stoljećima.

U prvim desetljećima [[8. stoljeće|8. st.]] građani Lagune izabrali su svog prvog [[dužd|dužda]]a, [[Orso Ipato|Ursusa]], koji je bio podložan [[Bizant|Bizantu]]u i dobio njegove vladarske naslove [[Hypatos|hypatus]] i [[dux]]. Postoji, međutim, i jedna starija kronika (jako nepouzdana, kronika [[Ivan Đakon|Ivana Đakona]]) po kojoj je prvi [[Venecija|mletački]] [[dužd]] bio [[Paolo Lucio Anafesto|Anafestus Paulicius]], izabran na tu dužnost još [[697.]] godine. Stolovao je izvan lagune u obližnjem naselju Herakleji.

[[Venecija]] se razvila u [[9. stoljeće|9. st.]] i [[10. stoljeće|10. st.]] zahvaljujući trgovini s [[Levant|Levantom]]om, prije svega s tadašnjim glavnim gradom [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]] [[Istanbul|Konstatinopolom]]. Trgovina luksuznom egzotičnom robom (začini, mirisi, bjelokost) donosila je Mletačkoj Republici velike prihode jer je s vremenom Republika stekla nešto poput [[Monopol|monopolamonopol]]a na taj oblik trgovine po cijelom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U to vrijeme grad je dobio i sveca zaštitnika u liku evanđelista [[Sveti Marko|svetog Marka]] čije su [[Relikvija|relikvije]] venecijanski trgovci uspjeli nabaviti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]].

Mletačka Republika odigrala je važnu ulogu u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]], a na prijevozu i organizaciji ratova uspjela se znatno obogatiti i povećati broj svojih [[Mletački prekomorski posjedi|prekomorskih posjeda]]. Vrhunac tadašnjih stremljenja Mletačke Republike bilo je zauzimanje i pljačkanje [[Carigrad]]a uz pomoć [[križari|križara]] [[1204.]] godine za dužda [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]] i uspostavljanje [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] na ruševinama [[Bizant|Bizanta]]a.

U [[12. stoljeće|XII. st.]] na intervenciju aristokratskih obitelji iz Rialta dodatno su smanjene duždeve ovlasti uspostavljanjem ''Malog vijeća'' ([[1175.]]), koje se sastojalo od šest duždevih savjetnika i ''Quarantie'' ([[1179.]]) kao vrhovnog suda. Te su institucije [[1223.]] godine pretvorene u ''Signoriu'' (Gospoština) koja se sastojala od dužda, Malog vijeća i tri čelnika Quarantie. Signoria je postala središnje tijelo vlasti i predstavljala kontinuitet Republike, baš kao što kaže slavna izreka: "Se è morto il Doge, niente Signoria" ( "Ako je dužd mrtav, nije Signoria").

Tako je Mletačka Republika imala mješoviti tip vlasti, kombinirajući monarhiju u liku dužda, aristokraciju u senatu, i demokraciju u Velikom vijeću. <ref>''The Political Ideas of St. Thomas Aquinas'', Dino Bigongiari ed., Hafner Publishing Company, NY, 1953. p. ''xxx'' in footnote.</ref>

[[1556.]] godine osnovano je vladino tijelo ''Proveditori ai beni inculti'', za unapređenje poljoprivrede povećanjem poljoprivrednih površina i poticanjem privatnih ulaganja. To tijelo je posljedica stalnog porasta cijena žitarica tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] te se njime htjelo potaći prijenos kapitala iz trgovine u poljoprivrednu proizvodnju.