Mathura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
|||
Redak 1:
'''Mathura''' je [[grad]] u [[Sjeverna Indija|sjevernoj]] [[Indija|indijskoj]] [[Države i teritoriji Indije|državi]] [[Uttar Pradesh]]. Smješten je oko 50 km sjeverno od [[Agra|Agre]] i 145 km južno od [[Delhi]]ja; oko 11 km od grada [[Vrindavan]] i 18 km od [[Govardhan]]a<ref>{{cite book |author=Schweig, G.M. |year=2005 |title=Dance of divine love: The Rasa Lila of Krishna from the Bhagavata Purana, India's classic sacred love story. |publisher=Princeton University Press, Princeton, NJ; Oxford |isbn=0691114463}}p. 73</ref> Predstavlja administrativno središte [[Mathura (distrikt)|distrikta Mathura]] u [[Uttar Pradesh]]u. U [[Stari vijek|Starom vijeku]] je Mathura bilo važno [[ekonomija|ekonomsko]] središte, odnosno predstavljalo sjecište važnih [[karavan]]skih puteva.
Mathura se tradicionalno smatra rodnim mjestom [[Krishna|Krishne]], te centru Braj ili Brij-bhoomi sadrći Shri Krishna janma-bhoomi, doslovno 'Rodno mjesto Gospodara Krishne'.<ref>{{cite book |author=Schweig, G.M. |year=2005 |title=Dance of divine love: The Rasa Lila of Krishna from the Bhagavata Purana, India's classic sacred love story. |publisher=Princeton University Press, Princeton, NJ; Oxford |isbn=0691114463}}p. 2</ref> U drevna vremena je poodignut i [[hram Keshav Dev]] kako bi označio Krishnino rodno mjesto (podzemnio [[zatvor]]). U epovima [[Mahabharata]] i [[Bhagavata Purana]], Mathura se navodi kao prijestolnica [[Kraljevstvo Surasena|Kraljevstva Surasena]] kojim je vladao [[Kamsa]], [[Krishna|Krishnin]] ujak.
Mathura je poznata kao jedno od prvih središta gdje su se masovno proizvodili prikazi [[Gautama Buddha|Buddhe]] - uz [[Gandhara|Gandharu]] u današnjem [[Pakistan]]u i [[Afganistan]]u. Ti su se prikazi prvi put pojavili u 1. vijeku, ali se mathurski prikazi od gandharskih razlikuju po tome što, za razliku od gandharskih, koji odaju grčko-rimski uticaj, pokazuju kraću i kovrčaviju kosu, odnosno podsjećaju na stare indijske bogove plodnosti.
|