Limonit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Limonit |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 35:
| prozirnost = neproziran
| drugo =
| reference =
}}
'''Limonit''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''λεıμών'': vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena [[željezo|željezna]] [[Mineralne sirovine|ruda]], sastoji se u prvom redu od [[mineral]]a [[getit]]a (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub> · xH<sub>2</sub>O) i lepidokrokita (γ-FeOOH). Svi ti minerali nastaju u [[egzogen]]im uvjetima (zbog vanjskih razloga ili uvjeta), i to [[oksidacija|oksidacijskim]] raspadanjem primarnih minerala poput [[pirit]]a, [[siderit]]a, [[magnetit]]a, željezovitih [[silikati|silikata]]. Iz [[Koloidni sustav|koloidnih otopina]] [[Taloženje|istaloženi]] [[gel]] prelazi starenjem ili blagom [[metamorfoza|metamorfozom]], potpuno ili djelomično, u spomenute mineralne faze. Poznate su i [[pseudomorfoza |pseudomorfoze]] (izmjena jednoga minerala u drugi) po piritu i sideritu.
Prema sastavu i količini vode limonit može biti crvenkaste, smeđe ili žute boje; čvrst je, rahao i zemljast. Zemljasti limonit žute boje zove se [[oker]]; od davnine se primjenjuje u [[Freska|fresko-slikarstvu]], a i danas služi kao [[pigment]] u proizvodnji [[Nalič|boja]]. Smeđa i žuta boja [[tlo|tla]] i smeđe prevlake minerala i stijena potječu od limonita. Najčešće se nalazi u željeznim sedimentnim orudnjenjima i mjestimično stvara velika ležišta i vrlo je važna ruda za dobivanje željeza. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ga ima ponešto na [[Kordun]]u i [[Banovina|Banovini]].
== Izvori ==
| |||