Lim (kovina): razlika između inačica

Prema namjeni lim se označuje kao [[konstrukcija|konstrukcijski]], [[brod]]ski, [[automobil]]ski, [[kotao|kotlovski]], [[transformator]]ski i drugo, po obliku može biti gladak, rebrast, kvrgav, valovit, a prema prethodnoj [[toplinska obrada|toplinskoj obradbi]] neobrađen, [[Žarenje|žaren]], normaliziran, odnosno mek, tvrd, polutvrd; površina mu može biti crna, močena, svijetla, jetkana, polirana, brušena i slično. Crni lim čelični je lim kakav izlazi iz valjaonice; [[bijeli lim]] čelični je lim prevučen slojem [[kositar|kositra]]; pocinčani lim čelični je lim prevučen slojem [[cink]]a radi zaštite od korozije ([[vruće cinčanje]]), platirani lim višeslojni je proizvod koji se sastoji od baznoga materijala na koji su naneseni slojevi drugoga metala valjanjem pri povišenoj temperaturi ([[elektroplatiranje]]), a dekapirani lim lim je kemijski čišćen od hrđe. <ref> '''lim''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36544] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

'''Savijanje limova''' je postupak [[obrada metala|obrade metala]] bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na [[tlak]], dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na [[Vlačna čvrstoća|vlak]]. Savijanje limova se dijeli na: kružno savijanje, savijanje pod [[kut]]om (oštrokutno savijanje) i profilno savijanje. <ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>

'''Bijeli lim''' je trgovački naziv za pokositreni [[čelik|čelični]] lim. [[Kositrenje]] ili prevlačenje [[kositar|kositrom]] može se provesti na više načina; najčešće se čelični lim umače u kupku rastaljena kositra i [[valjanje|valja]] hladnim valjcima. Sloj kositra debljine je oko 0,01 [[mm]]. Bijeli lim služi za izradbu različitih posuda, naročito u [[Prehrambena tehnologija|prehrambenoj industriji]] (limenke), jer je otporan na organske [[kiseline]], kojih u većoj ili manjoj količini uvijek ima u konzerviranoj hrani. <ref> '''bijeli lim''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7579] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>