Inačica od 6. studenoga 2020. u 17:56 uredi Sashko1999 (razgovor \| doprinosi) 813 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 00:16 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.680 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 4: ==Povijesni izvori== Izvori o Kuberu su malobrojni. Najkonkretnije podatke donosi druga od šest [[homilija]] u drugoj knjizi ''[[Čudesa svetog Demetrija]]'', [[hagiografija\|hagiografskom]] tekstu sastavljenom devedesetih godina 7. stoljeća.<ref>P. Lemerle, ''Les plus anciens recueils des Miracles de Saint Démétrius et la pénétration des Slaves dans les Balkans, vol. I.'' Paris: Editions du Centre National de la Recherche Scientifique, 1979., str. 222-234.</ref> Prema njoj, [[Avari]] su pri povratku sas neuspješnog pohoda na [[Bizant]] zarobili veliki broj ljudi. Odveli su ih na područje oko [[Dunav]]a gdje su se pomiješali s Avarima i Protobugarima u zaseban narod pod imenom Sermezijanci (od imena grada [[Sirmij]]a). Nakon šezdeset godina, odvajaju se od Avara i pod Kuberovim vodstvom odlaze u [[Makedonija (regija)\|Makedoniju]]. Kuber je zatim pokušao osvojiti [[Solun]] tako da je svog vojskovođu Maura poslao u grad da uvjeri Solunjane kako je prešao na njihovu stranu. Zatim je Kubera s vojskom trebao pustiti u grad. No, kako tvrde ''Čudesa'', intervencijom [[Sveti Demetrije\|sv. Demetrija]] u Solun stiže admiral Sisinije i sprječava Kuberov i Maurov naum. Tvrdnje iz druge knjige Čudesa svetog Demetrija potvrđuju materijalni nalazi. Poznat je Maurov pečat na kojem se on spominje kao [[patricij]] i [[arhont]] Sermezijanaca i Protobugara.<ref>K. Petkov, ''The voices of medieval Bulgaria, seventh-fifteenth century the records of a bygone culture''. Leiden: Brill, 2008., str. 1-2.</ref> Također postoji pečat Tarasija, [[hipatus]]a i arhonta Kuberijanaca.<ref>K. Petkov, ''The voices of medieval Bulgaria, seventh-fifteenth century the records of a bygone culture''. Leiden: Brill, 2008., str. 2.</ref> Redak 12: [[Vjekoslav Klaić]] je Kubera smatrao hrvatskim knezom u [[Panonija\|Panoniji]] koji se [[758.]] odvojio od Avara.<ref>V. Klaić, ''Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća. Knj. 1.'' Zagreb: L. Hartman, 1899., str. 42</ref> Ta interpretacija je kronološki netočna jer su podaci o Kuberu zapisani pedesetak godine prije navodnih događaja o kojima piše Klaić. Tumačenje prema kojem je Kuber hrvatski knez tipično je za hrvatsku historiografiju [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Tada se podrazumijevalo da su Hrvati naseljavali [[Podunavlje]] još od 7. i [[8. stoljeće\|8. stoljeća]]. Stoga su svi vladari koji su se javljali na tom prostoru u ranom srednjem vijeku smatrani Hrvatima, npr. [[Sermo]] ([[1018.]]).<ref>O Sermu i interpretaciji Šime Ljubića kritički je pisao S. Antoljak. ''Hrvatska historiografija''. Zagreb: Matica Hrvatska, 2004. str. 434-435. O sve učestalijem mišljenju prema kojem je Sermo iskrivljeno ime grada Sirmija, a ne ime stvarne povijesne osobe vidi A. Madgearu, ''Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th Centuries'', Leiden: Brill, 2013.,str. 56</ref> Kasnija hrvatska historiografija Kubera je često isticala pri razmatranjima bugarskog utjecaja u etnogenezi Hrvata, prvenstveno jer je bio sin [[Kubrat]]a kojeg se ponekad izjednačava sas Krovatosom.<ref>L. Margetić, ''Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten''. Split: Književni krug, 2001., str. 25-26.</ref> Prema određenim mišljenjima, Kuber je identičan [[Konstantin VII. Porfirogenet\|Porfirogenetovom]] Hrvatu, jednom od petero braće i sestara koji dovode Hrvate u Dalmaciju. Toj teoriji u prilog bi išla činjenica da se nakon Kubera javlja arhont Kuberijanaca. To znači da je određena skupina sebe identificirala Kuberovim imenom, jednako kao što su se, prema Porfirogenetu, Hrvati identificirali imenom jednog od petero braće. Druga podudarnost između Kubera i Porfirogenetovog Hrvata je ta su obojica imali četvero braće. S druge strane, dio povjesničara odbacuje ikakve veze između Kubera i Hrvata, a samim time i Kubrata/Krovatosa.<ref>Opširan opis historiografskih prijepora i detaljnu analizu vrela vidi kod L. Margetić, ''Dolazak Hrvata - Ankunft der Kroaten''. Split: Književni krug, 2001., str. 200-216</ref> == Vidi ==

Kuber: razlika između inačica