Kosta Pećanac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 87.116.167.87 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Argo Navis
Oznaka: brzo uklanjanje
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 24:
|odlikovanja=[[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde]]
}}
'''Konstantin "Kosta" Milovanović''', poznat po nadimku '''Pećanac''' ([[Dečani]], [[1879.]] - [[Sokobanja (općina)|Sokobanja]], [[25. svibnja]] [[1944.]]), [[četnici|četnički]] vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata, te ratni zločinac.
 
== Životopis ==
Već u dobi od 25 godina imenovan je 1904. godine za četničkog vojvodu, u tada još posve mladom [[četnici|četničkom pokretu]]. Ratuje tijekom narednih godina u Makedoniji, gdje odlazi u više navrata. U balkanskim ratovima ratuje kao [[narednik]] u regularnoj vojsci [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]].
 
Sudjelovao je u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912./1913. kao pripadnik četničkih postrojbi. Tijekom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] zajedno sas poraženom [[Vojska Kraljevine Srbije|srpskom vojskom]] i srpskom vladom prebacio se na otok [[Krf]]. SaS činom poručnika, Pećanac je poslan u listopadu 1916. zrakoplovom natrag na područje Srbije, da osigura kontrolu nad pobunjenicima tijekom [[Toplički ustanak|Topličkog ustanka]]; izgleda da se srpska vlada bojala represalija austrijskih okupacijskih vlasti nad narodom, pa je zadaća Koste Pećanca bila da okonča ustanak. Ustanici tome nisu bili skloni, a Pećanac je ostvario kontrolu nad odredom od stotinjak četnika s kojima je nastavio djelovati protiv Bugara. Ovaj angažman ga je poslije učinio najutjecajnijom osobom u četničkim organizacijama, te u njima srodnoj [[ORJUNA|ORJUNI]].<ref>[https://books.google.hr/books?id=Q8nSCQAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false "Yugoslavia in the Shadow of War: Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945"], John Paul Newmann, Cambridge University Press 2015, str. 153</ref>
 
Pećanac je bio jedan od trojice najistaknutijih četničkih vođa između dva svjetska rata - uz [[Puniša Račić|Punišu Račića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]].<ref>[https://books.google.hr/books?id=Q8nSCQAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false "Yugoslavia in the Shadow of War: Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945"], John Paul Newmann, Cambridge University Press 2015, str. 104</ref>