Kolektivizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 1:
{{nedostaju izvori}}
'''Kolektivizam''' je termin kojim se opisuju [[Etika|etički]], [[Politika|politički]] i [[Društvo|društveni]] [[Stav|stavovistav]]ovi i [[Ponašanje|ponašanja]] koja naglašavaju ljudsku [[Međuovisnost|međuovisnost]] i značaj [[Zajednica|zajednice]] (kolektiva), umjesto značaja pojedinaca i [[Individualizam|individualizma]].
Kolektivisti pažnju usmjeravaju zajednici i društvu te su im ciljevi grupe uvijek većeg prioriteta od vlastitih ciljeva. Kolektivizam se općenito smatra dijametralno suprotnim individualizmu.
 
Redak 11:
Pojam "kolektivizam" zapravo najčešće koriste njegovi protivnici. Najglasniji antikolektivisti su zagovornici [[individualizam|individualizma]] i [[objektivizam|objektivizma]]. Oni tvrde da je kolektivizam "dvoličan u teoriji", a "nemoralan u praksi".
 
Osim apsolutnog kolektivizma koji podrazumijeva sve aspekte života u kolektivističke ideologije se mogu ubrojiti i pokreti koji [[gospodarstvo]] prepuštaju pojedincima, dok sve ostale aspekte života nastoje podrediti nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, ili nekoj drugoj zajednici. Tu su najznačajniji pokreti kao [[fašizam]], [[nacionalsocijalizam]] i [[fundamentalizam]].
 
==Uzroci kolektivizma==
Redak 19:
==Zloupotreba potrebe za sigurnošću==
 
Ljudskom potrebom za [[sigurnost|sigurnošću]] zajednice moguće je [[manipulacija|manipulirati]] od strane vođa zajednice, osobito u ideološkim zajednicama. Manipulaciju od strane vođa zajednice, uz pomoć podložnih [[mediji|medija]], moguće je usmjeriti prema članovima vlastite zajednice u cilju izazivanja osjećaja ugroženosti izvana kako bi se izazvalo stanje kolektivizma u kojem je puno lakše manipulirati članovima zajednice, a moguće je manipulaciju usmjeriti i prema članovima drugih zajednica kako bi se u tim zajednicama razvio što jači individulizam, [[liberalizam]] i [[korupcija]], što sve smanjuje vezanost ljudi za njihove zajednice, a čime se smanjuje i sposobnost suparničkih zajednica na obranu.
[[Kategorija:Sociologija]]