Kod: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: brisanje suvišnog zakomentiranog teksta
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 2:
'''Kod''' je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) [[komuniciraju|komuniciraju]]. Svaki kod da bi bio kodom mora imati [[popis|popis]] svih znakova, [[propis|propis]] po kojemu se ti znakovi slažu i opis tih znakova.
 
'''Kod''' je vrsta šifre kod koje se [[riječ|riječi]]i, [[rečenica|rečenice]], dijelovi riječi i rečenica, [[slovo|slova]] i [[broj|brojevi]]evi otvorenog teksta zamjenjuju grupama slova ili brojki - kodnim zamjenama. Kodovi se najčešće izrađuju u obliku [[rječnik|rječnika]]a. Sadrže nekoliko desetina tisuća otvorenih izraza, od kojih svaka ima po jednu ili više kodnih zamjena, skupine od po 2, 3, 4 ili 5 slova ili brojeva. Kao i ostale vrste šifri i kodovi su namijenjeni osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). Kodom se postiže i skraćivanje teksta.
 
Kodovi su nastali u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. U povijesti se pominju kodovi još iz [[13. stoljeće|XIII.]] i [[14. stoljeće|XIV. stoljeća]] koji su primjenjivani u nekim talijanskim državicama. I [[Dubrovačka Republika]] je imala neke slične šifre.
Redak 9:
 
U komunikaciji kod služi za pretvaranje jedne informacije ( na primjer slovo, riječ ili fraza) u drugi oblik prikaza, koji nije nužno iste vrste. U komunikaciji i obradi informacija, kodiranje je proces u kojem se izvor pretvara u podatke, koji se onda šalju primatelju (promatraču). Dekodiranje je obrnuti proces, kada se podaci poslani od izvora pretvaraju u informaciju razumljivu primatelju.
Jedan od razloga za kodiranje je omogućiti komunikaciju tamo gdje normalni govorni ili pisani jezik nije moguć. Na primjer telegrafski kod zamjenjuje riječi u kraće riječi kako bi se informacija slala sas manje znakova, brže i , što je još bitnije, jeftinije.