Klin (strojni dio): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 17:
* '''tangencijalni klinovi''', gdje su vratilo i glavina izrađeni s posebnim žljebovima po obodu.
U spoju vratila i glavčine s klinom, zbog djelovanja klina, nastaje ekscentričan spoj, s obzirom na to da općenito dolazi do dodira među elementima u dvije točke (na jednoj strani posredno preko klina, a na drugoj strani neposredno). Ako se upotrijebe dva klina pod kutom 120°, vratilo i glavina dodiruju se u tri točke. To je povoljnije, posebno za izmjenična i udarna opterećenja. Kako bi se što više smanjila ekscentričnost vratila i glavine preporučuje se prijelazni [[dosjed]] između rupe u glavini i vratila (na primjer H/k ili H/m). Zbog ekscentričnosti spoja klinovi se koriste samo za manje brzine vrtnje (n ≤ 1200 okretaja/minuti) prvenstveno u [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] i [[Građevinarstvo|građevinskim]] strojevima, te u napravama za dizanje. Klinovi su obično izrađeni od vučenog [[čelik]]a prema DIN 1652 (ili ISO 1052), s vlačnom [[čvrstoća|čvrstoćom]] ''R<sub>m</sub>'' ≥ 600 [[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]] i to:
* St 50-1K (Č0545) za visine klinova h ≤ 25 [[metar|mm]],
* St 60-2K (Č0645) za visine klinova h > 25 mm.
Redak 24:
Žlijebljeni klinovi standardizirani su prema ISO 774 (DIN 6886 i DIN 6887). Prema obliku i načinu montaže razlikuju se:
* uložni klinovi, koji se ulažu u žlijeb vratila, a zatim se silom glavčina navuče na [[vratilo]]. Uložni klinovi imaju zaokruženo čelo (tip A), a dužina im je jednaka dužini žlijeba u vratilu.
* utjerni klinovi, kod kojih se najprije namješta glavina na željeno mjesto na vratilu, a zatim se klinovi utjeruju silom između glavine i vratila. Utjerni klinovi imaju ravno čelo (tip B i klin s nosom), a žlijeb u glavini mora biti primjereno duži kako bi se klin zabio između vratila i glavine. Klinovi s nosom prvenstveno se koriste u slučajevima kada kod zabijenog klina nije moguće izbijanje sa suprotne strane, pa prilikom skidanja nos klina služi za njegovo izvlačenje.
== Klinovi i povodna pera ==
Redak 36:
Uzdužni klinovi smješteni su pod pred[[naprezanje]]m u utor vratila i glavine i to je spoj ostvaren silom i oblikom. Klinovima se spajaju i torziono ([[uvijanje]]m) povezuju s vratilom [[Remenski prijenos|remenice]], [[zupčanik|zupčanici]], [[zamašnjak|zamašnjaci]], [[Koljenasto vratilo|koljenčasta vratila]], [[poluga|poluge]], glavne [[Spojka|spojke]] i slično. Uzdužni su klinovi prikladni za manje i srednje [[Broj okretaja|brzine vrtnje]] (pri većoj brzini vrtnje dolazi do osjetljive neuravnoteženosti). Zbog toga što su neosjetljivi na onečišćenja, upotrebljavaju se uglavnom za [[poljoprivreda|poljoprivredne]] i [[Radni stroj|građevinske strojeve]] te [[prijevoz]]ne uređaje.
Osim nekih specijalnih klinova, nagib površine tih dijelova je 1:100. Njihovih oblika ima priličan broj, ali se svi mogu svrstati u 4 osnovne skupine, već prema obliku njihovog profila i prema načinu izvođenja njihovih spojeva s obzirom na vratilo. Naime, dok se za spajanje uzdužnim klinovima za njihov smještaj u provrtu glavine
Standardni uzdužni klinovi imaju nagib 1:100, to jest na dužini od 100 mm njihova se visina smanjuje za 1 mm. Razlikuje se uložni klin i utjerni klin. Navlačenjem glavine ili zabijanjem klina se trbušnom stranom klina pritiskuje dno utora u vratilu, a hrptom dno utora u glavini. Ovaj radijalni tlak omogućuje prijenos torzionog momenta pomoću veze silom. Radijalni tlak ne mora kod utornih klinova biti dovoljan za ukupni prijenos [[sila|sile]]. Naime, ako torzioni moment prijeđe moment prianjanja, onda se i bokovi uzdužnog klina uključe u prijenos torzionog momenta. Torzioni se moment onda prenosi i bokovima u vratilu i glavini površinskim tlakom.
Redak 42:
Zabijanjem klina rasteže se glavčina, a stlači se vratilo. Zbog toga nisu više centrični jedno prema drugome. Na mjestu uklinjenja se vratilo i glavčina dodiruju posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se neposredno. U tom slučaju to je dodir u dvije točke. Stavimo li dva klina koji se dodiruju za 120°, dobivamo dodir u tri točke, što je povoljno za promjenjivo i udarno [[opterećenje]]. Da bi se postigla mala ekscetričnost između vratila i glavine, prikladan je prilegli dosjed.
Da bi se smanjilo djelovanje zareza, treba u vratilu i glavini zaobliti bridove korijena utora. Zbog toga su i
Spojevi sa standardnim uzdužnim klinovima:
Redak 74:
=== Segmentni klinovi ili Woodruffovi klinovi ===
Prednost tih klinova jest njihova samoudesivost, a nedostatak što utor je za njihov smještaj u spoju dosta dubok i zato znatno oslabljuje vratilo. Upotrebljavaju se često za spojeve kod [[alatni stroj|alatnih strojeva]]. Segmentni klinovi su standardizirani. U gradnji alatnih strojeva i motornih vozila prevladava jeftino segmentno pero.
== Izvori ==
| |||