Kiseline: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Element Math bez para) |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 49:
Mjera jakosti neke kiseline je njena [[konstanta disocijacije]], K<sub>a</sub>. Primjer reakcija disocijacije klorovodične kiseline:
::::<math>\mathrm{HCl + H_2O \leftrightarrows
Pojednostavnjeno:<math>\quad \mathrm{HCl \leftrightarrows H^+ + Cl^-}</math>
Redak 61:
:::<math>\mathrm{H_2SO_3 + H_2O \leftrightarrows H_3O^+ + HSO{_3}{^-}}\qquad</math> prva konstanta disocijacije:<math>\quad K_{a1} =\mathrm{\frac{[H_3O^+]\cdot [HSO{_3}{^-}]}{[H_2SO_3]}}</math>
:::<math>\mathrm{HSO{_3}{^-} + H_2O \leftrightarrows
Drugi (i treći) stupanj disocijacije je uvijek puno slabiji.
Redak 150:
:* molekule kao NH<sub>3</sub> ili organski amini su baze jer imaju sklonost prijema protona
:* neke molekulske vrste mogu biti i kiseline i baze ovisno o uvjetima, one su amfoterne, kao voda: H<sub>2</sub>O + H<sub>2</sub>O ⇄ H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> + OH<sup>-</sup>
:* svaka kiselina ima svoju konjugiranu bazu, svaka baza ima svoju konjugiranu kiselinu: A<sub>1</sub>+ B<sub>2</sub> ⇄ B<sub>1</sub> + A<sub>2</sub>
===Lewisove kiseline ===
Još općenitiju teoriju postavio je [[Gilbert Newton Lewis|Gilbert N. Lewis]] 1923:
„Kiselina je tvar čije čestice mogu primiti par elektrona od baze uz nastanak kemijske veze koja se sastoji od jednog zajedničkog elektronskog para (kovalentna veza).”
Time su objašnjeni slučajevi koje Bronstedt-Lowryjeva teorija nije mogla pojasniti.
|