Kiseline: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RG067 (razgovor | doprinosi)
m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Element Math bez para)
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 49:
 
Mjera jakosti neke kiseline je njena [[konstanta disocijacije]], K<sub>a</sub>. Primjer reakcija disocijacije klorovodične kiseline:
::::<math>\mathrm{HCl + H_2O \leftrightarrows H_3O^+ + Cl^-}</math>
 
Pojednostavnjeno:<math>\quad \mathrm{HCl \leftrightarrows H^+ + Cl^-}</math>
Redak 61:
:::<math>\mathrm{H_2SO_3 + H_2O \leftrightarrows H_3O^+ + HSO{_3}{^-}}\qquad</math> prva konstanta disocijacije:<math>\quad K_{a1} =\mathrm{\frac{[H_3O^+]\cdot [HSO{_3}{^-}]}{[H_2SO_3]}}</math>
 
:::<math>\mathrm{HSO{_3}{^-} + H_2O \leftrightarrows H_3O^+ + SO{_3}^{2-}}\qquad</math> druga konstanta disocijacije:<math>\quad K_{a2} =\mathrm{\frac{[H_3O^+]\cdot [SO{_3}^{2-}]}{[HSO{_3}^{-}]}}</math>
 
Drugi (i treći) stupanj disocijacije je uvijek puno slabiji.
Redak 150:
:* molekule kao NH<sub>3</sub> ili organski amini su baze jer imaju sklonost prijema protona
:* neke molekulske vrste mogu biti i kiseline i baze ovisno o uvjetima, one su amfoterne, kao voda: H<sub>2</sub>O + H<sub>2</sub>O ⇄ H<sub>3</sub>O<sup>+</sup> + OH<sup>-</sup>
:* svaka kiselina ima svoju konjugiranu bazu, svaka baza ima svoju konjugiranu kiselinu: A<sub>1</sub>+ B<sub>2</sub> ⇄ B<sub>1</sub> + A<sub>2</sub> <ref name="Brit"/>
 
===Lewisove kiseline ===
Još općenitiju teoriju postavio je [[Gilbert Newton Lewis|Gilbert N. Lewis]] 1923:
 
„Kiselina je tvar čije čestice mogu primiti par elektrona od baze uz nastanak kemijske veze koja se sastoji od jednog zajedničkog elektronskog para (kovalentna veza).” <ref name="Brit"/>
 
Time su objašnjeni slučajevi koje Bronstedt-Lowryjeva teorija nije mogla pojasniti.