Kartezijev koordinatni sustav: razlika između inačica

'''Kartezijev koordinatni sustav''', '''pravokutni koordinatni sustav''' ili '''pravokutni Kartezijev koordinatni sustav''' u [[prostor]]u određen je trima međusobno okomitim pravcima ''x, y, z'', koji se sijeku u ishodištu ''O'', i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima. Koordinate se tada zovu apscisa (na osi ''x''), ordinata (na osi ''y'') i aplikata (na osi ''z''). <ref> '''koordinatni sustavi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33043] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime, pripala je francuskom matematičaru [[René Descartes|Reneu Descartesu]] (1596. – 1650.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena ''Cartesius''. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i [[Pierre de Fermat|Fermata]], potonji nije objavio svoje otkriće. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije [[Euklidska geometrija|Euklidsku geometriju]] i algebru. [[kružnica|Kružnice]], [[elipsa|elipse]] i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeodoprinio daljnjem razvoju matematike i omogućio [[Isaac Newton|Newtonu]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibnitzu]] skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa.

Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom, nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca, na primjer ''x'' i ''y'' - uobičajeno ''x'' horizontalan, a ''y'' vertikalan, koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima ''x'' i ''y'' jedinične točke E i F, tako da je /OE/=/OF/=1, definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini.

Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.