Karantanija: razlika između inačica

'''Karantanija''' [[Južni Slaveni|južnoslavenska]] država nastala u prvoj polovici [[7. stoljeće|7. stoljeća]] na području istočnih [[Alpe|Alpa]], s približnim granicama na rijekama [[Drava|Dravi]], [[Gail|Zilji]] i [[Enns (rijeka)|Enns]], naseljena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] [[Karantanci]]ma, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih [[Slovenci|Slovencima]]ma.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30417 Karantanija - Hrvatska enciklopedija]</ref> Njen teritorij danas je podijeljen između savezne pokrajine [[Koruška (Austrija)|Koruške]] u [[Austrija|Austriji]] (njem. ''Kärnten'') i neslužbene [[Slovenija|slovenske]] pokrajine [[Koroška (Slovenija)|Koruške]] (slov. ''Koroška'') u području Alpa.

Pojava karantanskih Slavena, kojima ime dolazi od naziva ''Carantanum'', čiji je korijen po svoj prilici u plemenskom imenu Karni (''Carni''), zbila se negdje još [[611.]] godine kada oni prolaze [[Bavarska|bavarskim]] teritorijem blizu izvora [[Drava|Drave]] i uništavaju cijelo područje. Samovom smrću ona ipak ne nestaje, već postaje samostalna kneževina. Godine [[745.]] Karantanija je, u vrijeme vladavine kneza [[Borut, karantanski knez|Boruta]] (o.740.-o.750.), izgubila samostalnost i postala dio [[Franačko carstvo|Franačkog carstva]] pod vodstvom [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] († 814.), koji se je uz pomoć Karantanaca između [[790.]] i [[805.]] godine riješio i [[Avari|avarske]] opasnosti, a Avari su se potom asimilirali sa Slavenima. Oko [[820.]] Karantanija je izgubila unutarnju samoupravu i pravo biranja vlastita kneza te je kao grofovija pod vlašću franačkog grofa pala pod izravnu [[Franci|franačku]] vlast.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30417 Karantanija - Hrvatska enciklopedija]</ref> Godine [[843.]] Karantanija je na osnovu [[Verdunski ugovor|Verdunskog ugovora]] došla pod vlast [[Istočna Franačka|istočnofranačkog]] kralja [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]] (''Ludwig der Deutsche'', 843.- – 876.), ali njena povijest gubitkom samostalnosti od [[745.]] godine pripada povijesti [[Franci|Franaka]].

Potkraj 9. stoljeća Karantanija se razvila kao posebno vojvodstvo, a poslije prodora [[Mađari|Mađara]] u [[Panonija|Panoniju]] bila je svedena na svoju jezgru te je bila povezana [[personalna unija|personalnom unijom]] s [[Bavarska|Bavarskom]]. Godine [[976.]] odvojena je od Bavarske te su se s Karantanskim vojvodstvom sjedinile Karantanska, Podravska, Savinjska, Kranjska, Istarska, Furlanska i Veronska krajina, te nekoliko grofovija na Muri i Aniži, uslijedzbog čega je formirana [[Velika Karantanija]], koja je obuhvaća čitavo današnje slovensko područje.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30417 Karantanija - Hrvatska enciklopedija]</ref> <ref>[https://proleksis.lzmk.hr/30100/ Karantanija - Proleksis enciklopedija]</ref>

Slijed karantanskih vladara ide ovim redoslijedom: [[Samo]] (kralj; 623.- – 658.), [[Valuk, karantanski knez|Valuk]] (oko 631.), [[Borut, karantanski knez|Borut]] (o.740.-o.750.), [[Gorazd]] (750.- – 751.), [[Hotimir]] (751.- – 769.), [[Valtunk]] (772.-o.790.), [[Pribislav]] (o. 800.), Semik (početak 9. stoljeća); Stojmir; Etgar (o.820.- – 828.). Među ovima postoji i jedan legendarni knez, to jest [[Ingo]]. Prema najnovijim otkrićima arheologa te povjesničara – n.pr. [[Franz Glaser|Franza Glasera]] i [[Franz Nikolasch|Franza Nikolascha]] je bio povjesna osoba također knez [[Domicijan Karantanski|Domicijan]], čije vladanje stavljaju povjesničari iza Valtunka a ispred Pribislava, to jest do početka carevanja [[Karlo Veliki|Karla Velikoga]], dakle do oko 802. godine.