Južnoslavenski jezici: razlika između inačica

::[[prekomurski jezik]]. 3. 2. 2012. odbijen mu je zahtjev za priznajem jezičnog statusa.<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/cr_files/PastComments/CR_Comments_2011-139.pdf ISO 639-3 Change Request 2011-139]</ref>.

::[[jugoistočno makedonsko narječje]] (sas 8 dijalekata)

*Današnje [[srednjoslovačko narječje]] [[slovački jezik|slovačkog jezika]] je u osnovi južnoslavensko, odnosno ima bitne južnoslavenske osobine. <ref name="Lončarić81">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 81.</ref> Kad se prekinula slavenska sveza u Panonskoj nizini, na području današnje Mađarske, ti su se govori odvojili od ostatka Južnih Slavena te od onda pod utjecajem većinskog okružja Zapadnih Slavena primaju zapadnoslavenske osobine.<ref name="Lončarić81"/>

*Prema dijalektološkom kriteriju južnoslavenske jezike možemo svrstati u sustave ili sisteme, slovenski jezični sustav obuhvaća slovensko narječje koje se sastoji od niza dijalekata na ozemlju od Koruške i Soče na zapadu do granice sas Republikom Hrvatskom na jugoistoku, dijalekti slovenskog jezičnog sustava neposredno uz hrvatsku granicu spadaju u prijelazne govore koji se nadovezuju na hrvatske dijalekte. Hrvatski jezik kao sustav obuhvaća prostor triju narječja koja su se ustrojila tijekom povijseti, to su [[kajkavsko narječje]] koje se sa svojim istočnim dijalektima nadovezuje na sjeverozapadne štokavske dijalekte što je izraženo u križevačko-podravskom dijalektu i u sjeverozapadnim govorima slavonskoga dijalekta. U južnim dijalektima kajkavsko narječje se nadovezuje na čakavsko u prigorskom, donjesutlanskom, goranskom, gornjemiranskom i srednjočakavskom dijalektu koji posjeduju i kajkavske i čakavske osobine tako da ne postoji jasna diferencijacija prema kajkavskom narječju. Jezični sustav hrvatskoga jezika nastavlja se na [[čakavsko narječje]] sas ulančanim nizom dijalekata povezanih na zapadu i sjeverozapadu sas kajkavskim a na istoku i jugoistoku sa štokavskim narječjem, u južnočakavskom dijalektu nema jasne diferencijalne crte prema zapadnoštokavskom dijalektu na koji se prirodno nadovezuje, i drugi zapadnoštokavski dijalekti i govori nadovezuju se na čakavske dijalekte. [[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika obuhvaća zapadnoštokavske dijalekte, to su zapadnoštokavski ili (bosansko-dalmatinski), istočnobosanski ili (ščakavsko-jekavski), slavonski i istočnohercegovački dijalekt (koji je u stvari skupina dijalekata, dubrovački, žumberački, bjelovarsko-srednjoslavonski, glinsko-slunjski, pounjski, istočnoslavonski, stolačko-neretvanski, istočnohercegovački, krajiški) u kojemu se ističu hrvatski novoštokavsko ijekavski govori kao zasebni sas ikavsko-jekavskim osobinama i snažnim čakavskim elementima (u dubrovačkom dijalektu). U istočnohercegovačkom dijalektu je prijelazna crta prema istočnoštokavskim dijalektima.

*Istočno od hrvatskog i bošnjačkog jezičnog sustava te sjeverno od crnogorskog jezičnog sustava proteže se srpski jezični sustav sas rubnim jugozapadnim govorima istočnohercegovačkog preko vojvođanskog i šumadijskog, kosovsko-resavskog do zapadnih dijalekata torlačkog narječja koje se nadovezuje na istočne bugarske dijalekte te na južne makedonske dijalekte. Zapadnobugarski dijalekti nadovezuju se na istočnobugarske sve do Crnog mora.