Inačica od 25. prosinca 2021. u 14:06 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 87.250.127.134 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 07:41 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.681 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 3: [[Datoteka:Gaius_Julius_Caesar_(100-44_BC).JPG\|160px\|right\|mini\|[[Gaj Julije Cezar]] <br/>(100. – 44. pr. Kr.)]] Dužina trajanja godine u julijanskom kalendaru iznosi prosječno 365¼ dana, što se postiže ubacivanjem jednog dodatnog dana svake četvrte godine. Julijanska godina nešto je duža od tropske, a ova razlika akumulira se na jedan dan svakih 128 godina. Po julijanskom kalendaru, svaka [[godina]] čiji je broj djeljiv sas 4 je [[Prijestupna godina\|prijestupna]] i sadrži 366 [[dan]]a, dok ostale sadrže 365 dana. Nakon uvođenja julijanskog kalendara 45. pr. Kr. najprije je, greškom, svaka treća godina bila prijestupna. Prijestupne su bile sljedeće godine: [[45. pr. Kr.]], [[42. pr. Kr.]], [[39. pr. Kr.]], [[36. pr. Kr.]], [[33. pr. Kr.]], [[30. pr. Kr.]], [[27. pr. Kr.]], [[24. pr. Kr.]], [[21. pr. Kr.]], [[18. pr. Kr.]], [[15. pr. Kr.]], [[12. pr. Kr.]], [[9. pr. Kr.]], [[8.\|8. n. e.]], [[12.\|12. n. e.]] i dalje svaka četvrta. Pošto je greška kasnije uočena, car [[August]] je naredio izbacivanje svih prijestupnih godina između 9. pr. Kr. i 8. n. e. čime je zaslužio da se jedan mjesec nazove njegovim imenom. Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojile od rođenja [[Isus Krist\|Isusa Krista]], već od osnivanja [[Rim]]a [[753. pr. Kr.]] te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive sas 4 brojeno od Kristovog rođenja. Julije Cezar prvobitno je odredio da svi neparni [[Mjesec (period)\|mjeseci]] imaju po 31 dan, a parni po 30, osim [[Veljača\|veljače]] koji je u običnoj godini imao 29 dana, a 30 u prijestupnoj. Mjeseci su se zvali: ''Januarius'', ''Februarius'', ''Martius'', ''Aprilis'', ''Maius'', ''Junius'', ''Quintilis'', ''Sextilis'', ''September'', ''October'', ''November'' i ''December''. Godine 44. pr. Kr. mjesec ''Quintilis'' je preimenovan u ''Julius'' (današnji srpanj) u slavu Julija Cezara. Godine 8. pr. Kr. odlučeno je da se jedan mjesec nazove imenom cara Augusta, a pošto je on najviše ratnih pobjeda napravio u mjesecu ''Sextilis''-u, ovaj mjesec nazvan je po njemu – ''August'' ([[kolovoz]]). Još od 13. stoljeća Augustu se pripisuje da je svom mjesecu dodao jedan dan kako bi bio jednak Cezarovom, međutim takve su dužine bile čak i prije Cezara.

Julijanski kalendar: razlika između inačica