Jelena Lijepa: razlika između inačica

Jelena je rodila dvoje djece, sina i prijestolonasljednika [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovana]] i kćer [[Klaudija (hrvatska kraljevna)|Klaudiju]].<ref name="hrvenci"/> Međutim, kraljević Radovan umro je prije oca, zbog čega je Hrvatsko kraljevstvo, nakon Zvonimirove smrti [[1089.]] godine, ostalo bez nasljednika na prijestolju. Kraljica Jelena se, nakon suprugove smrti uključila u prijestolonasljedne borbe i svoja kraljevska prava prenjelaprenijela na brata Ladislava I., koji je imenovao nećaka Almoša novim hrvatskim kraljem (1091. – 1095.). Istodobno je dio [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] izabralo za kralja posljednjeg muškog člana dinastije Trpimirovića, [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]] (1089. – 1090./1091.), nećaka Petra Krešimira IV., kojega je Zvonimir svojevremeno natjerao da se odrekne herceške časti i prava na [[starohrvatska kruna|krunu]] dao zatvoriti u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostan sv. Stjepana pod borovima]] kraj [[Split]]a. Nakon Stjepanove skore smrti [[1091.]] godine, Hrvatsko Kraljevstvo ostalo je bez vladara i bez vladajuće dinastije te je, nakon 90 godina unutrašnje stabilnosti i napretka, ponovno [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|bačeno u prijestolne borbe]].

Kako Jelena kao žena nije mogla vladati, njen je brat Ladislav, preko rodbinske veze, položio pravo na hrvatsko prijestolje, što je na kraju dovelo do ugarsko-hrvatske [[Personalna unija|personalne unije]] pod Ladislavovim nećakom [[Koloman|Kolomanom]]om koji se u [[Biograd]]u [[1102.]] godine okrunio ''za kralja Dalmacije i Hrvatske'', čime je uz zaslugu kraljice Jelene nastupilo razdoblje devet stoljeća zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti.