Inačica od 17. svibnja 2021. u 12:27 uredi RG067 (razgovor \| doprinosi) 1.108 edits m WPCleaner v2.04 - ispravljene CheckWiki pogreške (Neispravno otvorene uglate zagrade) Oznaka: WPCleaner ← Starija izmjena		Inačica od 1. siječnja 2022. u 08:32 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 216.234 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 1: '''Jantarna kiselina''' je [[organska kiselina]]. Formule je HOOC · (CH2)2 · COOH<ref> [http://www.hrleksikon.info/definicija/jantarna-kiselina.html Hrvatski leksikon] jantarna kiselina, (pristupljeno 2. studenoga 2015.)</ref> odnosno HOOC(CH<sub>2</sub>)<sub>2</sub>COOH.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28713 Hrvatska enciklopedija] jantarna kiselina, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 2. studenoga 2015.)</ref> Dvobazična je [[kiselina]]. Pojavljuje se u obliku bezbojnih [[kristal]]a oblika pločica ili prizma. [[Topljivost\|Topljivi]] su u vrućoj [[voda\|vodi]], [[alkohol]]u i [[aceton]]u. <ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/28792/ Proleksis enciklopedija online] jantarna kiselina, LZ Miroslav Krleža, objavljeno: lipanj 2012 (pristupljeno 2. studenoga 2015.)</ref><ref name="Hrvatska enciklopedija"/> [[Talište]] joj je na 188 °C.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> [[Gorko\|Gorkasta]] je okusa. Nije higroskopna. <ref name="e-brojevi">[http://e-brojevi.udd.hr/363.htm E-brojevi] jantarna kiselina (pristupljeno 2. studenoga 2015.)</ref> Sudjeluje u metabolizmu svih živih stanica. Međuproizvod je je [[ciklus limunske kiseline\|ciklusa]] [[limunska kiselina\|limunske kiseline]]. U prirodi ju nalazimo u jantaru i nekim biljkama ([[alge]], [[lišajevi]], [[grožđe]], [[repa]] i dr.<ref name="Hrvatska enciklopedija"/>).<ref name="proleksis"/> U biljaka nastaje nepotpunom [[oksidacija\|oksidacijom]] [[glukoza\|glukoze]]. Djelimice se javlja i kod [[alkoholno vrenje\|alkoholnoga vrenja]] kao sporedni proizvod. Također se javlja i pri razgradnji [[glutaminska kiselina\|glutaminske kiseline]].<ref name="e-brojevi"/> Prvi čovjek ju je izolirao je [[Georgius Agricola]] [[1546.]] godine. Dobio ju je [[suha destilacija\|suhom destilacijom]] [[jantar]]a. <ref name="proleksis"/> Dobivamo ju iz [[maleinska kiselina\|maleinske]] (katalitičkim hidrogeniranjem<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> ) i [[fumarna kiselina\|fumarne]] kiseline. <ref name="e-brojevi"/> [[Sol]]i i [[ester]]e<ref name="Hrvatska enciklopedija"/> jantarne kiseline nazivamo [[sukcinat]]ima.<ref name="proleksis"/> U [[vinarstvo\|vinarstvu]] se ponekad ubraja u nehlapljive kiseline. Poželjna u [[vino\|vinu]], do određene granice. Prelazak dopustivog praga hlapljivih kiselina javlja se ako se vino dobilo od [[nezrelo grožđe\|nezrelog grožđa]], vino se onda mora ponekad [[otkiseljavanje vina\|otkiseliti]]. <ref name="Bižić">[http://www.vinogradarstvo.com/preporuke-i-aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina Prvi hrvatski vinogradarski portal] Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)</ref> Koristi ju se u prehrambenoj industriji kao prirodno sredstvo za reguliranje kiselosti. Često upotrebljava u praškastim proizvodima koji imaju dugi rok trajanja. [[E-broj]]a je E363. Smatra ju se bezopasnom. <ref name="proleksis"/> Osim te namjene, jantarnu kiselinu primjenjuje se u proizvodnji [[bojilo\|bojila]], [[sintetska smola\|sintetskih]] smola i [[farmaceutika\|farmaceutskih]] pripravaka. <ref name="Hrvatska enciklopedija"/> == Izvori ==

Jantarna kiselina: razlika između inačica