Hernán Cortés: razlika između inačica

[[Datoteka:Retrato de Hernán Cortés.jpg|mini|'''Hernán Cortés''']]

 

 

==Životopis==

 

[[Francisco Hernández de Córdoba]] je [[1517.]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518.]], poduzeo ekspediciju prema [[Yucatán]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. Cortés je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego Velázquez de Cuéllar]], guverner Kube, odobrio je Cortésu put.

Cortés je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatána. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519. ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz (grad)|Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Ciudad de México|Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. Cortés je ubrzo saznao da azteci smatraju Cortésa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. Cortés je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio Cortésovih ljudi je htio da sakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortés je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.

 

 

Kada je stigao u grad [[Cholula]], drugi po veličini u aztečkoj državi, širile su se glasine da indijanci namjeravaju poubijati Španjolce na spavanju. Cortés nije mogao utvrditi da li je to istina ili ne, pa je naredio smaknuće svih istaknutih [[Cholulteca|Čolulteka]]. Cijeli grad je spaljen a u pokolju je ubijeno između 15,000 i 30,000 Indijanaca. Cortes je poslao poruku Montezumi II. da se u Choluli nisu odnosili prema njemu s poštovanjem pa su zato kažnjeni, ali ako se Montezuma II. bude prema njemu odnosio s poštovanjem i dočekao ga s darovima i zlatom, nema se čega bojati.

U travnju [[1520.]] Cortés je saznao da je Velásquez s Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio [[Pánfilo de Narváez]] (1470.?-1528.), s ciljem da smijeni Cortésa. Cortés je u Tenochtitlanu ostavio nekoliko stotina ljudi pod zapovjedništvom svog najpouzdanijeg čovjeka, [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]]. Zatim je krenuo u susret Narváezu. Cortés je po noći upao u Narvaezov logor, zarobio ga i pridobio njegove ljude pričama o zlatu na svoju stranu. Po povratku u Tenochtitlan u gradu je izbila pobuna Azteka protiv Španjolaca. Azteci su držali Španjolce pod opsadom u palači. Pobuna je izbila jer je Alvarado izvršio pokolj nad Aztecima (nekoliko stotina mrtvih) u toku njihovog festivala koji je uključivao i ljudsko žrtvovanje.

 

 

Tijekom ljeta Cortés je obnavljao snage za napad na Tenochtitlan. Zajedno sa svojim saveznicima, plemenom Tlaxcala, u prosincu 1520 krenuo je u opsadu Tenochtitlana. Najprije je osvajao okolna područja a zatim i započeo kopnenu opsadu grada. Nakon višemjesečne opsade, cijeli grad Tenochtitlan je osvojen i porušen [[13. kolovoza]] 1521. Guatimozin se osobno predao Cortésu. Računa se da je u toku cijelog pohoda ubijeno između 120,000 i 240,000 Azteka.