Hamdija Kreševljaković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 35:
Od 1916. godine radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u "Darul- mualliminu", Okružnoj [[medresa|medresi]], a profesor [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] bio je od 1926. do 1945. godine, i neprocjenjivo mnogo doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u Kraljevini Jugoslaviji. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je zemljopis, povijest, filozofsku propedeutiku, pedagogiju i njemački jezik. Predavao je još i u Prvoj gimnaziji, zatim u Srednjoj ekonomskoj školi. Odlazi u preranu mirovinu 1932. godine, tri godine nakon sukoba s ondašnjim vlastima, odnosno nakon javnog kritiziranja službene politike u to vrijeme i zbog prohrvatskih stavova. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] surađivao je u ''Novom Beharu'' (1944.), ''Narodnoj uzdanici, kalendaru'' (1942. – 1945.), ''El Hidaji'' i dr.<ref name="tko je tko" /> Bio je dopisni član [[JAZU]] a od 7. siječnja 1942. godine član [[HAZU]].<ref name="tko je tko" /> Nakon sloma NDH radio je kao nastavnik na II. muškoj gimnaziji i Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Iza sebe ostavio je brojne znanstvene uradke, nezaobilazne kad je riječ o proučavanju prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva. Bio je suradnikom u [[leksikon]]u [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] tiskanom 1925. godine prigodom proslave 1000-godišnjice [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskoga kraljevstva]] i napisao je 8 životopisa.
Zapažen je i njegov angažman u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine gdje je radio kao znanstveni suradnik sve do svoje smrti. Kreševljaković je godinama bio radni član društva "[[Narodna uzdanica]]", u kojem je zadugo bio biran u glavni odbor. Objavio je preko 350 radova iz oblasti povijesti, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naručito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljitelja suvremenog pristupa u proučavanju povijesti Bosne i Hercegovine. Radovi
Kreševljakovićevo cjelokupno djelo, budući usredsređeno na povijest Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim povijesnim štivom o Bosni i Hercegovini. Kreševljakovićev stil je osoben i primjetan,
Umro je u Sarajevu 1959. godine. Ime Hamdije Kreševljakovića nose osnovne škole u Sarajevu, Kaknju i Gradačcu.<ref>Sarajevo [http://www.oshk.edu.ba/], Kakanj, [https://sites.google.com/site/oshkresevljakovickakanj/] Gradačac, [http://monkstk.ba/index.php/gradacac-2/145-os-hamdija-kresevljakovic-gradacac]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>
Redak 52:
* ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'', Zagreb, 1927.
* ''Banje u Bosni i Hercegovini (1462-1916)'', Sarajevo, 1937., (2. pop. i proš. izd. 1952.)
* ''Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.
* ''Sarajevo u doba okupacije Bosne: 1878.'', Sarajevo, 1937.
* ''Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu'', Sarajevo, 1939.
* ''Turalibegov vakuf u Tuzli: prilog povijesti XVI stoljeća'', Sarajevo, 1941.
* ''Vareš kao glavno središte Gvozdenog obrta
* ''Stari bosanski gradovi'', Sarajevo, 1953.
* ''Stari hercegovački gradovi'', Sarajevo, 1954. (zajedno s Hamdijom Kapidžićem)
Redak 71:
== Izvori ==
{{izvori|
{{GLAVNIRASPORED:Kreševljaković, Hamdija}}
| |||