Hagiografija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
 
Kršćanske hagiografije su usredotočene na živote, a osobito na čuda koja se pripisuju muškarcima i ženama koji su
kanonizirani i [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličkoj Crkvi]], [[Anglikanska zajednica|anglikanskoj Zajednici]], [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnoj pravoslavnoj Crkvi]], [[Pravoslavna crkva|Orijentalnoj pravoslavnoj Crkavi]] i [[Asirska Crkva istoka|crkvi Istoka]].<br> Druge religije kao što su [[budizam]], [[hinduizam]], [[islam]], [[sikhizam]] i [[džainizam]] također pišu i održavaju hagiografske tekstove (kao što je kod [[Sikhizam|Sikha]] knjiga svetih ''Janamsakhis''<ref name="I1">{{cite web |url=http://iamdaarji.blogspot.ba/2010/10/janam-sakhi.html |title=Janamsakhis |work=iamdaarji.blogspot.ba |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Janamsakhis}}</ref>) o [[Svetac|svetima]], [[guru]]ima i drugim osobama za koje se vjeruje da su prožeti Svetim moćima.
Hagiografski radovi, osobito oni iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], sadržavaju zapise institucionalne i lokalne povijesti, kao i dokaze o istaknutim kultovima, običajaima i tradicijama.<br> Međutim, kada se govori o suvremenim, necrkvenim djelima, pojam hagiografija se često koristi kao pogrdna referenca upućena biografima i povjesničarima koji se smatraju nekritičnima prema predmetu izučavanja.
 
Redak 12:
* godišnji katalog kalendara ili [[Menologij|menaion]] (grčki, μηναῖον, menaion znači "mjesečno"), biografije svetaca koje treba pročitati na propovijedima;
* [[sinaksarion]] ili skraćena verzija života svetaca raspoređenih prema datumima;
* paterikon<ref name="BW1">{{cite web |url=http://www.blackwellreference.com/public/tocnode?id=g9781405185394_chunk_g978140518539416_ss1-9 |title=Paterica |work=blackwellreference.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Paterica |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180224061718/http://www.blackwellreference.com/public/tocnode?id=g9781405185394_chunk_g978140518539416_ss1-9 |archivedate=24. veljače 2018.}}</ref> (potiče od grčkog πατερικόν; grčki i latinski, pater znači "otac" - "Očeva knjiga"), knjiga koja svojim sadržajem pripada žanru asketske literature. Sadrži mnogobrojne priče o monaškim podvizima, koji imaju [[Didaktika|didaktičku]] ulogu.
U [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] hagiografija je bila jedno od važnijih sredstava za proučavanje inspirativne
povijesti tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. ''Zlatna legenda'',<ref name="SB1">{{cite web |url=https://sourcebooks.fordham.edu/basis/goldenlegend/ |title=Zlatna legenda |work=blackwellreference.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Zlatna legenda}}</ref>, talijanskog kroničara i nadbiskupa Đenove
''Jakova de Voragine'',<ref name="B3">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Jacobus-de-Voragine |title=Jakov de Varace |work=britannica.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Jakov de Varace}}</ref>, obuhvatila je velik dio srednjovjekovnog hagiografskog materijala, s izrazitim naglaskom na čarobne priče. Životopisi su često pisani na način da bi se promicao kult lokalnih ili nacionalnih država, a osobito da bi se razvijala [[Hodočašće|hodočašća]] vezana za [[Relikvija|relikvije]]. ''Brončana vrata''<ref name="PT1">{{cite web |url=https://polska.pl/tourism/urban-tourism/gniezno-doors/ |title=Brončana vrata |work=polska.pl |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Brončana vrata}}</ref> ''katedrale u Gnieznu'',<ref name="IP1">{{cite web |url=https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v |title=Katedrala u Gnieznu |work=inyourpocket.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Katedrala u Gnieznu |archive-date=24. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180224053023/https://www.inyourpocket.com/poznan/gniezno-cathedral_113356v |url-status=dead}}</ref>, u [[Poljska|Poljskoj]], su jedina [[Romanika|romanička]] vrata u Europi koja obilježavaju život sveca i to [[Adalbert Praški|sv. Adalberta]], koji je pokopan u toj katedrali, a prikazan je u 18 scena, vjerojatno na temelju izgubljene osvjetljene kopije jednog od njegovih životopisa.
Zajednica Bolandista,<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Bollandists |title=Bolandisti |work=britannica.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Bolandisti}}</ref>, nazvanih po jezuiti Žanu Bolou,<ref name="B2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Jean-Bolland |title=Žan Bolo |work=britannica.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Žan Bolo}}</ref>, je nastavila studij, akademsku skupštinu, procjenu i
objavljivanje materijala koji se odnose na život kršćanskih svetaca. (vidi [[Acta Sanctorum]].<ref name="AC1">{{cite web |url=http://acta.chadwyck.com/ |title=Acta Sanctorum |work=acta.chadwyck.com |accessdate=23. Februaryveljače 2018|quote=. |language=engleski |trans-title=Acta Sanctorum}}</ref>.)
 
 
 
==Izvori==
{{Izvoriizvori|230em}}