Inačica od 28. prosinca 2021. u 14:24 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m pripovjetka->pripovijetka Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 1. siječnja 2022. u 18:56 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.681 edit m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1]
Redak 25: Jedan je od najznačajnijih predstavnika starije sofistike. Skeptik čiji radikalni argumenti baziraju i na nekim [[aporija]]ma elejca Zenona i Melisosa, koje, međutim, dovodi do određenih apsurdnih posljedica te samim tim negira njihovu vrijednost. Gorgiasova rasprava O nebiću ili O prirodi 363. SEXT Gorgias Leontinac pripadao je istoj skupini kao oni filozofi koji su porekli kriterij objektivne spoznaje, ali ne na temljeju istog smjera mišljenja kao Protagora i njegovi sljedbenici. U spisu O nebiću ili o prirodi razvija on, naime, tri temeljne postavke koje se redoslijedom nadovezuju jedna na drugu: # da ništa ne postoji, # da ako i postoji za čovjeka je nespoznatljivo Redak 49: Vještina o pravom trenutku. Čovjek ne treba misliti o beskorisnim stvarima, npr. vječnim. Gorgija – istina – riječi nastaju iz našeg iskustva, odnose se na naše iskustvo. Istina je ono kako nam se čini. Možemo naše stvari iskazivati kroz naše iskustvo. Gorgijino stajalište, iako je u polazištu i [[argumentacija\|argumentaciji]] drugačije, ima dosta sličnosti sas Protagorinim. Kriterij istinitosti nije ono što postoji po sebi, jer je njegovo postojanje upitno, a ono se ne može ni spoznati, niti se znanje o njemu može drugome prenijeti. Protagora i Gorgija se slažu da, iako nema istine «[[metafizika\|metafizički]]» utemeljene, ipak time nije nestala sama [[mudrost]]. Međutim, ona nije više otkrivanje datog poretka univerzuma, nego se može doseći kroz dijalog. Ova činjenica nam objašnjava zbog čega su sofisti tako visoko rangirali retoriku. Problem govora i bitka sofisti su nasljedili od svojih prethodnika, prije svega od Parmenidesa i [[Heraklit]]a. Ono protiv čega su se sofisti borili jeste stav da [[bitak]] daje govoru istinu. Sada kada je takva pretpostavka uklonjena, ostaje da se učini govor uvjerljivijim, da se podjednako dobro može argumentirati za i protiv. Pošto se o svakoj stvari može imati više od jednog mišljenja, onda se govornik mora vježbati u izvođenju različitih dokaza, a vrhunac je kad uspije da slabiji λόγος učini jačim. Slično Protagorinom stavu da se o svakoj stvari može govoriti na dva različita načina, Gorgija smatra da je glavna karakteristika govornika da svaku stvar može hvaliti i kuditi. Zapitanost o porijeklu naše spoznaje donosi odustajanje od neposredne spoznaje univerzuma. Više se i ne postavlja pitanje kakav jest vanjski svijet po sebi. Ovakav antikozmološki stav starijih sofista dovodi do odricanja od božanskog pogleda na svijet. Otpada stajalište da ima neka pozicija mimo neposrednog iskustva pojedinca i jezika, te zbog toga nema ni pokušaja izgradnje nekog cjelovitog filozofskog sustava. Ovaj filozofski uvid je razlog sofističkog okreta ka čovjeku, a ne, kako se često ponavljalo u povijestima filozofija, nedostatak interesa za kozmološke probleme. Odustajanjem od božanskog pogleda mijenja se i svrha znanja, naime, dok je ranija kozmologija težila ka znanju radi samog znanja, sofistima svrha znanja jeste praktična. Ovakva filozofska orijentacija bit će prisutna kod Sokrata i kinika.

Gorgija: razlika između inačica