Geotermalna energija u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sucag (razgovor | doprinosi)
m Vanjske poveznice
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 3:
[[Datoteka:Park, Daruvarske Toplice.JPG|desno|300px|mini|Julijev park kraj Daruvarskih toplica]]
[[Datoteka:Topusko.png|desno|mini|300px|Toplice Topusko]]
[[Datoteka:EGS diagram.svg|mini|desno|300px|Geotermalne elektrane s binarnim ciklusom 1:Deaerizirani spremnik 2:Pumpe 3:Izmjenjivač topline 4:Zgrada s turbinama 5:Proizvodna bušotina 6:Utisna bušotina 7:Topla voda za centralno grijanje 8:Porozni sedimenti 9:Zgusnuti sedimenti 10:Kristalne stijene.]]
[[Datoteka:Larderello 001.JPG|mini|desno|300px|Geotermalna elektrana Larderello ([[Italija]]).]]
[[Datoteka:Valle del Diavolo.JPG|mini|desno|300px|Cijevi geotermalne elektrane Larderello, u Vražjoj dolini ([[Talijanski jezik|tal]]. Valle del Diavolo).]]
Redak 24:
 
Upravo je geotermalni gradijent jedan od prvih pokazatelja koji upućuje na potencijalno ležište. Karte geotermalnih gradijenata ukazuju na područja lokalnih anomalija. Srednja vrijednost geotermalnog gradijenta primjerice za [[Europa|Europu]] iznosi 0,03 °C/m, dok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje dva različita područja:
* [[Dinaridi]] i [[Primorska Hrvatska|Jadran]]: 0,015° - 0,025 °C/m. Na ovom području se ne mogu očekivati otkrića značajnijih geotermalnih ležišta. Moguća su otkrića voda sas temperaturama na površini prikladnim za rekreativne i balneološke namjene. Vode takvih karakteristika su otkrivene u [[Livade|Istarskim Toplicama]], [[Split]]u, [[Omiš]]u, [[Sinj]]u i [[Dubrovnik]]u.
* [[Panonska Hrvatska|Panonski dio]]: > 0,04 °C/m. Budući da je geotermalni gradijent na panonskom području znatno veći od europskog prosjeka na ovom području se može očekivati, pored već otkrivenih geotermalnih ležišta, pronalaženje novih geotermalnih ležišta.