Ferekid sa Sirosa: razlika između inačica

'''Ferekid sa Sirosa''' ([[Starogrčki jezik|grčki]]: Φερεκύδης) bio je [[Antika|antički]] [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]], koji se rodio na [[Cikladi|cikladskom]] otoku [[Siros|Sirosu]]u i djelovao u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]

predstavlja važni prijelaz sas [[Mitologija|mitološke]] na [[Predsokratovci|predsokratsku]] filozofsku misao.<ref>[http://books.google.com/books?id=kFpd86J8PLsC&pg G.Kirk,J.Raven and M. Schofield: The Presocratic Philosophers, Cambridge University Press, 2003., str. 51]</ref>U tom djelu Ferekid se koristio [[Mitologija|mitološkim]] predstavama kako bi izložio svoju filozofsku misao. Njegovo spis kao cjelina danas ne postoji, sačuvani su samo pojedini dijelovi, ali u

[[Aristotel]] je u svojoj Metafizici ocrtao Ferekidovo djelo kao mješavinu [[Grčka mitologija|mitologije]] i filozofije.

Ferekid izlaže svoju historiju svijeta istodobno racionalizirajući [[Stara Grčka|grčka]] [[Grčki primordijalni bogovi|božanstva]]. Vrhovni bog po njemu nije [[Zeus]], nego Zas (Ζάς = ''onaj koji živi''). Njegov je otac [[Titani|titan]] Kronos (Χρόνος = ''vrijeme''), a ne [[Kron (vrijeme)|bog Kronos]], iz njega su potekli [[voda]], [[zemlja]], [[zrak]] i [[vatra]]. Po svemu sudeći, njega mitski sukob između [[Kron (vrijeme)|Kronosa]] i [[Uran (mitologija)|Urana]] (oca i sina) nije interesirao i on to nije izgleda nije ni opisao. Kronos i Zas bore se protiv [[Ofion|Ofiona]]a (''čovjeka-zmije''), a Zas svoju pobjedu slavi tako da plete ogrtač za Htoniju, koja se pretvara u [[Geja|Geju]] (''površinu zemlje'').

Glavni Ferekidov doprinos presokratskoj filozofskoj misli sastoji se u tome što je poricao mogućnost nastanka nečega iz ničega (''creatio ex nihilo''), potom što je tvrdio da je [[Svemir|kozmos]] nastao sam iz sebe, i što je držao da su prva prapočela vječna. I Ferekid, slijedeći [[Miletska škola|jonske]] [[Kozmologija|kozmologe]], kao prapočelo svega i nastanka svijeta uzima vječne elemente, i to u određenom broju. Međutim, za razliku od neodređenosti o prapočelu (arhé) između duha i materije koja postoji kod [[Homer|Homerovih]]ovih i [[Heziod|Heziodovih]]ovih bogova, odnosno materijalizma [[Miletska škola|miletskih filozofa]] , Ferekid vrlo oštro ocrtava dualizam duha i materije: po njemu su prvo postojala duhovna bića (Zas, Kronos i drugi), a iz njih je nastao duhovni plamen. Istodobno on je ocrtao i svojevrsni etički dualizam između - dobra i zla.

[[Ciceron]] a kasnije i [[Sveti Augustin]] drže da je Ferekid bio prvi koji je jasno iznio učenje o besmrtnosti duše. [[Diogen Laertije]] piše da su Ferekida mnogi držali za [[Pitagora|Pitagorinog]] učitelja, preko njega znamo da je Ferekid bio držan za jednog od [[Sedam mudraca stare Grčke|sedam mudraca]] po nekim inačicama tog izbora.

Pored pisanja, Ferekid je bio poznat i po tome što je projektirao ''heliotropion'' (sunčani sat) na svom otoku Sirosu,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ucpress.edu/books/pages/10217/10217.ch01.pdf |title=Munn, Mark, 'The Mother of the Gods, Athens, and the Tyranny of Asia' |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821200758/http://www.ucpress.edu/books/pages/10217/10217.ch01.pdf |archive-date=21. kolovoza 2008. |access-date=5. ožujka 2010. }}</ref>, te kasnije na [[Samos|Samosu]]u, pomoću njega mogao je ne samo odrediti podne, već i geografsku širinu te predvidjeti pomrčine mjeseca i sunca.

*Ferekida ne treba brkati sa znatno mlađim ''Ferekidom iz [[Leros|Lerosa]]a'' [[Grčka mitologija|mitografom]] i [[Historiografija|logografom]].