Elektronska konfiguracija: razlika između inačica

[[datoteka:Klechkowski rule 2.svg|mini|desno|300px|[[Orbitale]] se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s² 2s² 2p⁶ 3s² 3p⁶ 4s² 3d¹⁰ 4p⁶ 5s² 4d¹⁰ 5p⁶ 6s² 4f¹⁴ 5d¹⁰ 6p⁶ 7s ² 5f¹⁴ 7p⁶. Broj u potenciji označuje maksimalan broj [[elektron|elektrona]]a (e^-) koji određena podljuska može imati.]]

Dakle, svakom paru brojeva ''n'', ''l'' odgovara (2''n'' + 1) različitih vrijednosti kvantnog broja ''m_l'' . U vanjskom [[Magnetsko polje|magnetnom polju]] u smjeru odabrane osi, primjerice z – osi, projekcija zamaha ''L'' je također kvantizirana i ima vrijednost ''L_z = m_lћ''.

Za označivanje normalnih stanja atoma i iona poznatih elemenata (ukupno gotovo 6000 stanja) dovoljno je prvih sedam glavnih i prva četiri orbitalna kvantna broja. Pri tome je od osnovne važnosti [[Paulijev princip isključenja|Paulijevo načelo isključenja]] istih stanja: u određenom stanju glavnoga, orbitalnoga, magnetnog [''m'' = – l,…, 0,…, l] i spinskoga ''S'' = ± 1/2 kvantnog broja u jednom atomu može biti samo jedan elektron. Zato u podljusci atoma s orbitalnim kvantnim brojem ''l'' može biti 2''l'' + 1 vrijednosti m stanja puta 2 spinska stanja, tj. ukupno 2(2''l'' + 1) elektrona. Elektronska ljuska sadržava sve podljuske ''l'' = 0, 1, 2, … n – 1, pa maksimalni broj elektrona u jednoj ljusci iznosi 2 (2 · 0 + 1) + 2 (2 · 1 + 1) + … + 2 [ 2 · ( n – 1 ) + 1] = 2n². Elektronska konfiguracija pojedinog atoma označuje se stanjima (''n'' i ''l'') i brojem elektrona. Osnovno stanje [[vodik]]a je 1s¹ (n = 1, l = 0); [[helij]]a 1s², litija 1s²2s¹, [[kisik]]a 1s²2s²2p⁴ itd. Kemijska svojstva atoma ovise u najvećoj mjeri o vanjskoj elektronskoj ljusci. Elementi s popunjenim ljuskama ili podljuskama ne pokazuju [[Afinitet prema elektronu|afinitet]] prema drugim elementima ([[plemeniti plinovi]]). Proučavanje elektronskih konfiguracija elemenata pokazuje da se elektronske ljuske pune redom samo do [[argon]]a (elektronska konfiguracija je 1s²2s²2p⁶3s²3p⁶); dalje se ne nastavlja popunjavanje (3d) podljuske, već započinje popunjavanje ljuske 4. Razlog je u tome što se uvijek popunjava najniže energijsko stanje, a podljuske s velikim orbitalnim momentima (2, 3,…) u srednjim i teškim elementima često imaju višu energiju od podljusaka s malim l (0 ili 1) u idućoj višoj ljuski. Kako je vanjska ljuska popunjena do neke podljuske, a idući redom u periodnom sustavu popunjava se prethodna elektronska ljuska, elementi u takvu nizu ([[lantanidi]], [[aktinidi]]) imaju vrlo slična kemijska svojstva ([[periodni sustav elemenata]]). Atomi u uzbuđenim stanjima imaju različitu elektronsku konfiguraciju od atoma u osnovnom stanju. Prijelazi iz jedne u drugu elektronsku konfiguraciju obavljaju se uz emisiju [[foton]]a [[svjetlost]]i, u sudarima itd. (emisija; [[Spektar (fizika)|spektar]]) <ref> '''elektronska konfiguracija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17652] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>