Elektromagnetska sila: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 5:
[[datoteka:Induction2.jpg|290px|desno|mini|[[Lenzovo pravilo]]: smjer [[Elektromagnetska indukcija|inducirane struje]] se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].]]
'''Elektromagnetska sila''' (kratica EMS) ili '''elektromagnetsko međudjelovanje''' jedno od [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica]], opisano [[James Clerk Maxwell|Maxwellovim]] objedinjenjem električne i magnetske [[sila|sile]]. Primjer je elektrostatička sila između [[Električni naboj|nabijenih čestica]] koja proizlazi od izmjene virtualnih [[foton]]a. Jakost te sile karakterizirana je bezdimenzionalnom [[Konstanta fine strukture|konstantom fine strukture]], ''α'' = 1/137. Ta je jakost, a time i brzina [[elektromagnetizam|elektromagnetskih procesa]], smještena između [[Jaka nuklearna sila|jakih]] i [[Slaba sila|slabih međudjelovanja]]. Na fundamentalnijoj ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica|ubrzivačima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa [[Slaba sila|slabom silom]] u [[slaba
== Povijest ==
Redak 16:
== Pregled ==
Elektromagnetska sila je jedna od četiri [[osnovne sile]]. Ostale fundamentalne sile su: [[jaka sila|jaka nuklearna sila]] (koja drži zajedno [[kvark]]ove, zajedno
Elektromagnetska sila je odgovorna za praktički sve događaje koji se zbivaju u svakodnevnom životu uz jednu iznimku, gravitaciju. Ugrubo govoreći, sve sile uključene u međudjelovanja između [[atom]]a možemo pratiti do elektromagnetske sile koja djeluje na [[proton]]e i [[elektron]]e unutar atoma. To uključuje sile koje smo iskusili "gurajući" ili "vukući" uobičajene materijalne stvari, koje dolaze od unutarmolekularnih sila između pojedinačnih [[molekula]] u našim tijelima i onih u objektima. Tu također spadaju [[kemija|kemijski fenomeni]], koji nastaju u međudjelovanjima između [[elektron|elektronskih orbitala]].
Redak 33:
* ''ε''<sub><small>0</small></sub> - [[dielektrična permitivnost vakuuma]].
Konstantu fine strukture u fiziku je uveo [[Arnold Sommerfeld|A. Sommerfeld]], proširujući [[Bohrov model atoma]] uključivanjem [[Teorija relativnosti|relativističkih pojava]] i [[elipsa|eliptičnih]] staza gibanja [[elektron]]a, te [[kvant]]izirajući energiju, linearnu i [[Kutna količina gibanja|kutnu količinu gibanja]]. Konstanta fine strukture je važna u teorijskim proračunima i razumijevanju elektromagnetskih međudjelovanja i [[zračenje|zračenja]] te ulazi u matrične elemente različitih elektromagnetskih procesa, određujući njihove udarne presjeke i raspade.
== Izvori ==
|