Srpsko Carstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5
RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 11:
 
== Dušanovo carstvo u političkoj mitologiji ==
{{citat|Neki se Srbi teše mišlju da je to stanje, u samoj svojoj biti prelazno, tek nužno zlo u današnje doba, ali da će se svakako izmeniti čim malena kneževina proširi svoje granice i okupi sve srpske, ima ih koji govore i sve južnoslovenske zemlje, te obnovi u celokupnoj veličini Dušanovo carstvo. Tada će, kažu oni, za narod nastupiti dani potpune slobode i prave miline. Zaista, oni gaje iluzije da će ta država, kad proširi svoje granice i kad se broj njenih podanika udvostruči, utrostruči, udesetorostruči, postati više narodna, a da će njene institucije, sveukupni uvjeti njenog postojanja i mjere njene vlade biti manje odvratne interesima naroda i ukupnom narodnom instinktu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/drustvo/81164-Obnova-Duanovog-carstva-vam-nee-pomoi.html |title=Obnova Dušanovog carstva vam neće pomoći |journal= |access-date=23. kolovoza 2013. |archive-date=28. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130528034046/http://www.e-novine.com/drustvo/81164-Obnova-Duanovog-carstva-vam-nee-pomoi.html |url-status=dead }}</ref>|[[Mihail Bakunjin]] 1873. godine.}}
Srpsko carstvo ima vrlo istaknutu ulogu u [[Kosovski mit|srpskoj političkoj mitologiji]] i [[Velika Srbija|ideologiji]]. Kao carstvo trajalo je 25 godina, ali se temeljilo na moćnome srednjovjekovnom Srpskom kraljevstvu koje mu je prethodilo i koje je postojalo oko 150 godina, a prije toga Raškom/Srbijom vladali su Veliki župani.
 
Tijekom stoljeća, obnova Dušanovog carstva postala je središnja tema [[Kosovski mit|kosovske mitologije]], prema kojoj Srbiji pripada taj dio [[Balkan]]a, a njihovo veliko [[dušanovo carstvo|srpsko carstvo]] je konačno propalo [[bitka na Kosovu|na Kosovu polju]] [[1389.]]<ref name="Trgovčević"/><ref name="Magaš"/> Činjenica je da je Dušanovo carstvo, kao i svako drugo carstvo, imalo multietnički karakter ali su svakako Srbi u njemu bili najbrojniji<ref name="Magaš">{{Citiranje časopisa |url=http://www.newint.org/issue247/curse.htm |title=Branka Magaš, The curse of Kosovo |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20100129004624/http://www.newint.org/issue247/curse.htm |archive-date=29. siječnja 2010. |access-date=23. kolovoza 2013. }}</ref> Nakon Kosovske bitke, [[Moravska Srbija]] bila je [[knez|kneževina]].<ref name="Trgovčević">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/sanu/KOS_MIT.html Ljubinka Trgovčević, The Kosovo Myth in the First World War]</ref> a nedugo potom postala je Despotovina, čime je državna tradicija u kontinuitetu nastavljena. Međutim, bosanski ban Tvrtko I. se, 1377. godine, okrunio dvostrukom krunom ''(sugubi vijenac)'' i uzeo naslov »kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju«. Krunidbena svečanost održala se 26. X. 1377. vjerojatno u mjestu Mile kraj Visokog u srednjoj Bosni (a ne kraj Mileševa). <ref>{{Citiranje časopisa|title=Tvrtko I. Kotromanić {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62877|accessdate=2018-12-30}}</ref> Tom prilikom Tvrtko se na svoje pravo na srpsku krunu pozvao na osnovu svog krvnog srodstva sas Nemanjićima, a i 1389. godine poslao je jedan odred svoje vojske u bitku na Kosovom Polju.
 
Srpski državnik [[Ilija Garašanin]] u svom [[Načertanije|Načertaniju]] [[1844.]] tvrdi kako Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na zemlje Dušanovog carstva iz 14. st., i da na tom temelju treba ponovno podići veliku srpsku državu.<ref name="Načertanije">[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Ilija Garašanin, Načertanije]</ref> Od 19. st., Dušanovo carstvo služilo je kao izvor legitimiteta raznih projekata [[Stara Srbija|srbijanske ekspanzije prema jug]]u. Tako su uoči [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] srpski nacionalisti gajili [[borba za Makedoniju|pretenzije ka Makedoniji]], budući da je ona bila dio "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]" iz doba Nemanjića i [[Dušan Nemanjić|Dušana Silnog]].<ref>[[Izvještaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 25, 26)</ref> U vrijeme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], sudionici [[antibirokratska revolucija|antibirokratskih revolucija]] imali su popularni slogan "''Mi nećemo ništa novo, samo carstvo Dušanovo''."<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 Suđenje za ubojstvo Zorana Đinđića]</ref><ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_15.HTM DESET GODINA “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (3)]</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori|230em}}
 
== Literatura ==