Dušan Bilandžić: razlika između inačica

Dušan Bilandžić rodio se u Maljkovu kod Sinja, 1924. godine. Niže razrede [[Franjevci|franjevačke]] gimnazije završio je u Sinju, a više razrede u gimnaziji u [[Osijek]]u. Još prije rata stupio je u [[SKOJ]] (komunističku omladinu), a od 1942. godine sudjeluje u [[NOR|ratu]] kao borac i politički komesar u slavonskim [[Partizani|partizanskim]] postrojbama. Također, te je godine stupio u [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ). [[1955.]] godine završio je [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu|Pravni fakultet u Beogradu]], a od [[1945.]] do [[1960.]] godine djelovao je kao predavač povijesti na Vojnoj akademiji u Beogradu. Nakon izlaska iz [[JNA]], Bilandžić počinje [[novinar]]sku karijeru, no ubrzo je dobio posao u [[sindikat]]ima, pa 1965. godine biva izabran u Predsjedništvo sindikata Jugoslavije kao predstavnik Hrvatske. Istodobno sa sindikalno-samoupravljačkim eksperimentima i praksom, Bilandžić se dalje školuje, te 1965. godine stječe doktorat znanosti na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom sveučilištu]] iz područja [[Ekonomija|ekonomije]]. Godine 1967., nakon [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], postaje ravnateljom "Instituta za historiju radničkoga pokreta" u [[Zagreb]]u. U sljedećim godinama obnašao je više političkih dužnosti, a bio je i jednim od ključnih ljudi koji su sudjelovali u izradbi posljednjeg [[Ustav druge Jugoslavije|jugoslavenskoga ustava]] iz 1974. godine. Na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] postaje predavač i dekan koncem [[1970-ih]] i početkom [[1980-ih]] godina.

Dušan Bilandžić je možda najbolji [[Hrvatska|hrvatski]] znalac i sintetski povjesnik razdoblja poslijeratne Hrvatske i komunističke Jugoslavije. Već od početka osamdesetih našao se na udaru unitarističko-centralističkih snaga zbog svoga protivljenja politici [[jugounitarizam|unitarnoga jugoslavenstva]] koja se zahuktala poslije smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Budući da je javno osporavao valjanost kategorije "[[Jugoslaveni|Jugoslaven]]" kao nacionalne odrednice u popisu stanovništva 1981. godine, Bilandžić je sredinom 1980-ih doslovno razapet od beogradskih medija kao skriveni separatist i "[[ustaša]]".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100007527 |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402175448/http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100007527 |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=24. ožujka 2015. }}</ref>