Državni arhiv u Rijeci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 4:
== Povijest, ustrojstvo, djelatnost ==
[[Datoteka:Drzavni_arhiv_u_Rijeci_090610_3.jpg|mini|Unutrašnjost Arhiva]]
[[Datoteka:Državni arhiv u Rijeci 090610 7.jpg|mini|Kip Franje Josipa s jedine monumentalne fontane podignute u Rijeci 1857. godine, u čast dolaska cara Franje Josipa u Rijeku 1852. godine. Izradio ju je riječki kipar [[Pietro Stefanutti]]. Uklonjena je 1874. uz obrazložnje da ometa regulaciju prometa.
Tradicija čuvanja svekolike pismohrane u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje još od [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Ali sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) [[1. rujna]] [[1926.]] godine. Kraljevskim dekretom od 6. prosinca [[1928.]] godine potvrđena je opstojnost riječkog arhiva ali kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u [[Trst]]u. Takav status arhiva i takav njegov naziv (R. Archivio di Stato - Sezione di Fiume) ostat će sve do [[1945.]] godine, do kraja talijanske vlasti u Rijeci. U jugoslavenskoj državi Rijeka je priključena [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatskoj]] te je tako prekinuta njena neprirodna odvojenost od hrvatskog okolja i zaleđa. Arhiv od 1945. do 1947. godine posluje kao posve samostalna ustanova pod nazivom Državni arhiv Rijeka.
[[Datoteka:Jozefinski katastar grada Rijeke i okolice II 1785 1787.jpg|mini|Jozefinski katastar grada Rijeke i okolice II. 1785.
U veljači [[1948.]] godine postaje sastavnim dijelom zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnog arhiva u Zagrebu]]. No, već koncem 1949. godine vraća mu se prethodni naslov i status posve samostalne ustanove. Od [[1959.]] godine mijenja naslov u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do [[1993.]] godine. Tada, u samostalnoj hrvatskoj državi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997. godine. Te godine mijenja naziv u Državni arhiv u Rijeci. Državni arhiv u Rijeci u sedamdeset je godina svoje opstojnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. Njegovi dosezi bili su omeđeni datošću tvarnih okolnosti a navlastito upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. Sukladno mijenama potonjih mijenjalo se i područje djelovanja ustanove.
[[Datoteka:Knjigoveski alati i materijali Drzavni arhiv u Rijeci 090610 1.jpg|mini|Knjigoveški alati i materijali u Arhivu]]
| |||