Drugi svibnja 1808.: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sintaksa – Parametar u navodnike.
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 11:
| muzej= [[Prado]]
}}
'''Drugi svibnja 1808.''', poznata i kao '''Juriš Mameluka''' ([[španjolski]]: ''El 2 de mayo de 1808 en Madrid'' ili ''La carga de los mamelucos''<ref name="Prado">[http://www.museodelprado.es/coleccion/galeria-on-line/galeria-on-line/obra/el-2-de-mayo-de-1808-en-madrid-la-lucha-con-los-mamelucos/ Slika na službenim stranicama muzeja Prado] {{es}} Pristupljeno 26. svibnja 2020.</ref>) je slika [[Španjolska|španjolskog]] [[slikarstvo romantizma|romantičarskog slikara]] [[Francisco Goya|Francisca Goye]]; najslavnija kao pratnja njegove još slavnije slike, ''[[Treći svibnja 1808.]]''. Obje slike su naslikane u roku od dva mjeseca tijekom 1814. god., a danas se nalaze izložene jedna pored druge u muzeju [[Prado]] u [[Madrid]]u.
 
==Odlike==
 
[[Datoteka:Ivryrubens.jpg|mini|lijevo|<center>[[Peter Paul Rubens]], ''Henrik IV. u bitci kod Ivryja'' iz 1636. god. je djelo koje je Goya zasigurno vidio u muzeju [[Uffizi]] u [[Firenca|Firenci]] tijekom svog posjeta Italiji.]]
Goya je odlučio da ne slika neku određenu radnju, niti da ima ikakvu žarišnu točku kako bi naglasio kaos drame. [[Kompozicija (likovna)|Kompozicija]] je tako bila pod jasnim utjecajem [[barokno slikarstvo|baroknog slikarstva]], te je predloženo kako su na sliku snažno utjecale [[Rubens]]ove slike (kao što je npr. ''[[Bitka s Amazonkama]]''), a koje je Goya imao priliku vidjeti u kraljevskoj kolekciji ili posjeti Italiji.<ref>Kenneth Clark, ''Looking at Pictures'', 1960., str.127. {{eng oznaka}}</ref>. Pejzaž je oblikovan sumorno i u slici se javlja tendencija [[realizam|realističkom slikanju]].
 
==Povijest==
 
Platno prikazuje početak ustanka protiv [[Napoleon]]ovog brata, [[Joséph Bonaparte|Josépha Bonapartea]], [[2. svibnja]] [[1808.]] god. kada su dvojica španjolskih pobunjenika u ulici ''Calle de Alcalá'', u blizini trga [[Puerta del Sol]] u [[Madrid]]u, otvorili vatru na petnaestak francuskih vojnika. Maršal [[Joachim Murat]] je tada [[Mameluci]]ma iz francuske [[Prvo Francusko Carstvo|carske]] garde naredio da opkole i pokore pobunjene građane, ali umjesto da se raziđu, gomila se uključila u borbu protiv Mameluka, što je rezultiralo bjesomučnom bitkom i na koncu pokrenulo [[Španjolski rat za neovisnost]]. Poistovjećenje umjetnika sa žrtvama odredilo je kompoziciju, iako se smatra kako Francisco Goya vjerojatno nije bio prisutan za vrijeme stvarnog juriša Mameluka. Odabravši da prikaže omražene Mameluke iz francuske vojske, Goya se na ovom platnu obraćao aktualnim nacionalističkim raspoloženjima u Španjolskoj, povezujući se s borbom predaka protiv [[musliman]]a, povijesnih neprijatelja Španjolaca, još od vremena [[Rekonkvista|Rekonkviste]].<ref>Silvia Borghesi i Giovanna Rocchi, ''Goya'', I Classici dell'Arte, god. 5., Rizzoli, 2003. {{it}}</ref>.
 
Njegove slike je, nakon protjerivanja Napoleonove vojske iz Španjolske 1814. godine, naručilo Upravno vijeće koje je vladalo državom do povratka kralja [[Ferdinand VII.|Ferdinanda VII.]]. Goya je odlučio prikazati građane Madrida kao nepoznate junake koji su koristili prosto oružje, poput noževa, za napad na profesionalno opremljenu, okupatorsku vojsku. To se kralju nije svidjelo, te slike dugo nisu javno bile izlagane.
 
Tijekom [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], nakon što je Madrid bombardovan 1936. god., [[Druga španjolska republika|republikanska vlada]] je odlučila obje Goyine slike skloniti na sigurno. No, kamion koji je prevozio slike je imao prometnu nezgodu i ''Drugi svibnja 1808.'' je teško bila oštećena. Slika je bila rasparana i nedostaju joj neki dijelovi. Obnovljena je prvi put 1941. god., kada su slike vraćene u Madrid, a restauracija je dovršena od 2007.-2008. god.<ref name="Prado"/>.
 
==Bilješke==