Inačica od 18. travnja 2021. u 17:38 uredi NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎top: pravopis Oznaka: AutoWikiBrowser ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2022. u 11:25 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.684 edits m RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 4: '''Doba [[kuga\|kuge]]''' (''Crna Smrt'' ili ''Crna kuga'') naziv je za period jedne od najrazoritijih [[pandemija]] u povijesti čovječanstva. Započevši u jugozapadnoj [[Azija\|Aziji]] proširila se u [[Europa\|Europu]] kasnih [[1340-ih]] kada je došlo do vrhunca pandemija i gdje je (mnogo kasnije, u 18. st) i dobila ime ''Crna Smrt'' (lat. ''mors atra''). Konačan broj smrti koje je ta pandemija izazvala diljem svijeta procjenjuje se na oko 75 milijuna ljudi, odnosno oko polovice tadašnjeg [[Stanovništvo Europe\|stanovništva Europe]]. Naravno, demografski gubici ove pandemije nisu svuda bili jednaki jer je bolest odnosila više života u zajednicama s većim protokom ljudi i robe. Nakon 1353. zabilježeno je slabljenje i povlačenje pandemije. Vjeruje se da se ista bolest vraćala u Europu svake generacije sas različitim stupnjevima intenziteta i smrtonosnosti sve do [[1700-ih]]. Značajnija daljnja izbijanja uključuju ''Talijansku kugu'' ([[1629.]] – [[1631.]]), ''Veliku londonsku kugu'' ([[1665.]] – [[1666.]]), ''Veliku bečku kugu'' ([[1679.]]), ''Veliku marseillsku kugu'' ([[1720.]] – [[1722.]]) i [[1771.]] ''kugu u [[Moskva\|Moskvi]]''. Porijeklo bolesti je kontroverzno, no njezin se smrtonosni oblik povukao iz Europe u [[18. stoljeće\|18. stoljeću]]. Doba kuge imalo je drastičan utjecaj na europsku populaciju, nepovratno izmijenivši socijalnu strukturu Europe. Također je pogodilo i [[Katolička Crkva\|Katoličku Crkvu]], koja je kao nadmoćna vjerska institucija bila u prevlasti u to doba, što je rezultiralo progonom manjina kao što su bili [[Židovi]], [[Muslimani]], stranci, prosjaci i [[~~Guba\|gubavci~~guba]]vci. Stalna životna opasnost često je ljude dovodila do ludila, tjerajući ih da žive za trenutak, kao što je [[Giovanni Boccaccio]] ilustrirao u ''[[Dekameron]]u'' ([[1353.]]). Prvobitan događaj četrnaestog stoljeća nazvan je 'Velika Smrt' sa strane [[pisac]]a koji su bili suvremenici tog doba, a kasnije je postao poznat pod nazivom 'Crna smrt'. Popularno se smatralo da je naziv potekao od pogađajućeg simptoma bolesti (akralne [[nekroza\|nekroze]]) pri kojem je [[koža]] bolesnika pocrnila zbog podkožnog krvarenja. Ipak, naziv se odnosio na figurativno značenje ''crnog'' (mračno, turobno, užasno).

Doba kuge: razlika između inačica