Dieselov motor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvorna Dieselova ideja i njen kraj: pravopis |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 30:
Dvije godine nakon njih Diesel registrira svoj patent koji radi na tekuće gorivo, na dizel. Od tada pa do danas traju prijepori oko stvarnog autora ovog motora, potencirani od strane naučnika engleskog govornog područja, koji pokušavaju dokazati da Diesel nije prvi izumio ovaj tip motora, već da je Dieselov motor izumljen u [[Engleska|Engleskoj]]. Naročito se pokušava potencirati izvorna izvedba Rudolfa Diesela s ubacivanjem goriva u cilindar s mlazom toplog zraka, koja je vrlo brzo zamijenjena mehaničkim ubrizgavanjem pod tlakom koji daje sisaljka, što se kao izum pripisuje Stuartu i Binneyju.
Ako pogledamo definiciju Dieselova procesa, tada možemo vidjeti koja je njegova osnovna razlika od Ottova procesa. To je paljenje goriva u cilindru, koje se vrši na potpuno drugačiji način. Tu se razlikuju i gore spomenuta dva tipa motora. Paljenje goriva se kod motora s užarenom glavom vrši [[toplina|toplinom]] koju ima dio [[glava motora|glave motora]], dakle, posrednim utjecajem, dok je kod Dieselova motora ono samozapaljenje
== Izvorna Dieselova ideja i njen kraj ==
Izvorna izvedba Dieselova motora je bila s mlazno-zračnim ubrizgavačima. Mlazno-zračni ubrizgavači goriva su dobili ime zbog komprimiranog zraka iz boce pod tlakom koji ulazi u gorivo i tvori sitni atomizirani oblik koji preko igličastog ventila ulazi u komoru izgaranja. Pritisak za mlazne ubrizgavače, koji je bio malo poviše pritiska izgaranja u cilindru, je bio proizveden
Diesel je podnio i zahtjev za patent 1905. godine predviđajući ubrizgavanje goriva, s [[tlak]]ovima ubrizgavanja od nekoliko stotina atmosfera. Glavna zamisao je bila ugradnja sisaljke i ubrizgača na zajedničko mjesto u glavi cilindra. Ta ideja nije realizirana, a jedini razlog koji je naveden za zanemarivanje razvoja te zamisli je bio nedostatak zanimanja proizvođača motora.
Obnovljeno zanimanje je došlo u 1920. godini kada je [[Vickers]]ov tehnički direktor McKechnie (neovisno o Dieselu, i šest mjeseci kasnije od istoimenog patenta [[Deutz]]a) predložio u Engleskoj patent kao „skupni sustav bezračnog direktnog
Neophodna izmjena tehnologije za ubrizgavanje goriva ima početke u ranim danima razvoja motora([[Doxford]]ov probni motor je 1911. god. bio pretvoren za ubrizgavanje goriva bez zraka), a odgovarajući materijali i tehnološka izrada su bili stalno razvijani za sve veća naprezanja bregaste osovine, sisaljke, dijelova ubrizgavača. Unapređenje direktnog ubrizgavanja goriva je bilo također bitno za razvoj manjih brzokretnih dizel motora.
Redak 49:
Po većini svojih sastavnih dijelova Dieselov motor je istovjetan [[Ottov motor|benzinskom motoru]]. Oba motora imaju [[klip stroja|klip]], [[košuljica|košuljicu]], [[glava motora|glavu]], i sustav prijenosa gibanja iz ravnocrtnog u kružni. Obje vrste motora mogu biti izvedene kao [[dvotaktni motor|dvotaktni]] i kao [[četverotaktni motor]]. Jedina prava razlika je kod sustava goriva i njegovog paljenja, koji se potpuno razlikuju kod ova dva tipa motora.
Kod benzinskog motora, smjesa goriva i zraka se stvara izvan cilindra i tijekom usisa se smjesa ubacuje u cilindar i komprimira. Paljenje komprimirane smjese se vrši svjećicom. Dieselov motor usisava samo zrak, a kako ima veći [[stupanj kompresije]], tlači zrak na veću temperaturu (700 do 900 stupnjeva [[C]]) i na veći tlak. Gorivo se pri kraju kompresije ubacuje u cilindar, uz pomoć sisaljke koja postiže veliki tlak (visokotlačna sisaljka) i uređaja koji gorivo raspršuje na sitne kapljice ([[rasprskač]]). Sitne kapljice goriva se
Osnovne razlike između Ottova i Dieselova procesa su u krajnjem tlaku kompresije koji je znatno veći kod Dieselova procesa, a time i u temperaturi na kraju kompresije. Također, vrijeme izgaranja kod Ottova procesa je kraće, jer je smjesa već napravljena izvan cilindra, te se ne troši vrijeme na stvaranje smjese, a i samo gorivo se razlikuje po sastavu, te gorivo za Otto motore lakše izgara od goriva za Diesel motore.
|