David Schwarz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Kesthely - > Keszthely
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 13:
[[datoteka:Zračni_brod_1897.jpg|mini|300px|desno|[[Zračni brod]] ''Tempelhof'' iz [[1897.]] koji je konstruirao [[izumitelj]] David Schwarz.]]
 
'''David Schwarz''' ([[Keszthely]], [[Mađarska]], [[2. listopada]] [[1850.]] - [[Beč]], [[13. siječnja]] [[1897.]]), [[trgovac]] i [[izumitelj]] [[Židovi u Hrvatskoj|židovsko]]-[[Židovi u Mađarskoj|mađarskog]] podrijetla. Tvorac prvoga upravljivog [[aluminij]]skog [[Zračni brod|zračnog broda]] s [[Benzinski motor|benzinskim motorom]]. S trinaest godina nastanio se s majkom u [[Županja|Županji]]. Svršivši [[trgovac|trgovački zanat]], postao je trgovcem brašnom u Zagrebi 1890. Kako bi mogao dalje razvijati svoj naum, otišao je u Njemačku te zainteresirao tvorničara aluminija Carla Berga za izradbu [[letjelica]]. Pridobivši zanimanje ruskoga vojnog atašea, Schwarz je u [[Sankt Peterburg]]u 1893. izgradio [[zračni brod]]. No optužen za [[Špijunaža|špijunažu]] u korist [[Austro-Ugarska|Austrije]], uništio ga je dan uoči predstavljanja javnosti i pobjegao u Zagreb, odakle je nastavio tražiti potporu za ostvarivanje svoje zamisli. Na kraju su mu ju pružili [[Vilim II., njemački car|njemački car Vilim II.]], Carl Berg i [[balon]]ar Bartsch von Siegeld, dodijelivši mu 1895. na raspolaganje vojno uzletište Tempelhof pokraj [[Berlin]]a. Ondje je od aluminija izgradio zračni brod oblika [[top]]ovske [[Granata|granate]], ispunjen [[vodik]]om, dugačak 48 [[metar]]a, [[promjer]]a 12 metara, [[masa|mase]] 3 560 [[kilogram]]a, [[obujam|obujma]] 3 697 [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]]; pokretao ga je [[benzinski motor]] [[snaga|snage]] 11,76 [[vat|kW]]. Brod je prvi put uspješno iskušao [[8. listopada]] [[1896.]], kada se zbog slabe kvalitete [[plin]]a podignuo samo jedan metar. Prvi službeni let zakazan za 15. siječnja 1897. Schwarz nije dočekao. Ipak, let je obavljen 3. studenog 1897., kada se brod srušio zbog pada [[Remenski prijenos|remenja]] s [[Propeler zrakoplova|propelera]], a [[pilot]] se spasio iskakanjem iz letjelice. Potaknut Schwarzovom idejom, grof [[Ferdinand von Zeppelin]] od Schwarzove udovice za 15 000 [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] otkupio je [[projekt]] s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod ([[cepelin]]), i njime nezasluženo stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda. <ref> '''Schwarz, David''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55027] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Životopis ==
Živio je u [[Županja|Županji]] od svoje trinaeste godine. Upisuje obrtnu školu te izučava trgovački zanat. Bio je trgovac brašnom. U Županji provodi veći dio svoga života te upoznaje svoju suprugu Melani. Svjestan nepotpunih i opasnih rješenja na [[balon]]ima, želi napraviti upravljivu zračnu [[zrakoplov|letjelicu]]. Na svoj [[prototip]] drugi od izumitelja ugrađuje [[benzinski motor]] (prvi je bio Hermann Wölfert 1888.). U Petrogradu pod pokroviteljstvom cara [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandra III.]] gradi prvi metalni zračni brod na svijetu. Nakon optužbi da je austrijski špijun uništava svoju konstrukciju i bježi u [[Njemačka|Njemačku]] gdje uz potporu vojske na polju Tempelhof kraj [[Berlin]]a ponovno gradi zračni brod. Načinio je zračni brod duljine 48 m, promjera 12 m, širine 13,5 m. Prvi neslužbeni let bio je izveden 1896., kada se brod podigao tek jedan metar. Prvi službeni let bio je predviđen za [[15. siječnja]] [[1897.]] no dva dana ranije dok se očekivao Schwarzov dolazak u Berlin, on u [[Beč]]u umire od posljedica [[Moždani udar|moždanog udara]]. Nakon njegove smrti mehaničar Ernest Jagels [[3. studenog]] [[1897.]] uzdiže Schwarzov brod na 464 [[metar]]a gdje se dešava nezgoda uslijedzbog ispadanja remena s remenice za pogon bočnih elisa.
Nacrte od Schwarzove udovice Melanie Schwarz kasnije kupuje njemački general, grof [[Ferdinand von Zeppelin]], za 15 000 maraka.
 
Redak 22:
{{glavni|Zračni brod}}
 
'''Zračni brod''' je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i '''dirižabl'''. Čini ga tijelo [[Aerodinamika|aerodinamičkoga]] [[vreteno|vretenasta]] oblika od [[tekstil]]ne ili [[Lim (kovina)|limene]] ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni helijem ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s krutom [[konstrukcija|potkonstrukcijom]], koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nad[[tlak]]om plina unutar tijela. Zračni brod opremljen je i [[motor]]om s [[Propeler zrakoplova|propelerom]], sustavom za upravljanje s aerodinamički oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj 19. stoljeća kao prve upravljive zračne letjelice. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrvatskog izumitelja D. Schwarza, koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice gradio [[Ferdinand von Zeppelin]], koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova krute konstrukcije, a koji se gdjekad nazivaju [[cepelin]]ima. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika, zaredale su katastrofe takvih brodova s ljudskim žrtvama (na primjer [[Hindenburg (cepelin)|zračnoga broda Hindenburg]], 1937.), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. Danas se rabe u reklamne i turističke svrhe, katkad i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene. <ref> '''zračni brod''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67443] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Djela ==
* Cvi Rotem: ''David Schwarz, Tragödie des Erfinders''; Manuskript (1983.)
* Eckhard Trox(Hrsg.): ''Der Traum vom Fliegen. Carl Berg und die Luftschiffidee von Lüdenscheid bis Lakehurst.'' (''Forschungen zur Geschichte Preußens im südlichen Westfalen'', Bd. 4., Lüdenscheid, 2000.)
* G. Bresonik: ''David Schwarz - Carl Berg - Graf Zeppelin, Ein Beitrag zur Frühgeschichte des Starrluftschiffes'', (in: ''Zeppelin und Frankreich. Szenen einer Hassliebe'' (Hrsg. W. Meighörner), Friedrichshafen 1998., 42.-57.)
 
== Izvori ==