David Jeffrey Wineland: Razlika između inačica

m
RpA: WP:NI, WP:HRV
m (→‎top: točke u wikipoveznice s godinama)
m (RpA: WP:NI, WP:HRV)
 
}}
 
'''David Jeffrey Wineland''' ([[Milwaukee, Wisconsin]], 24. veljače 1944.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1970.) na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu sveučilištu]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]]. Na Washingtonskom sveučilištu (od 1970. do 1975.) istraživao elektronske i ionske stupice, u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST) bavi se [[Kvantna mehanika|kvantnom optikom]] i [[laser]]skim [[hlađenje]]m [[ion]]a (od 1975). Ionske stupice omogućile su mu uporabu zarobljenih iona za obavljanje [[Logički sklopovi|logičkih operacija]], odnosno kvantno računanje (1995.), mjerenje vremena točnije od [[Atomski sat|atomskoga sata]], koji koristi [[cezij]] (2000.), provjeru [[Teorija relativnosti|Einsteinove teorije relativnosti]] (2010.). Za razvoj temeljnih eksperimentalnih metoda koje omogućuju mjerenje i upravljanje pojedinačnim kvantnim sustavima sa [[Serge Haroche|S. Harocheom]] 2012. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. <ref> '''Wineland, David Jeffrey''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69391] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Ionska stupica ==
{{glavni|Ionska stupica}}
[[datoteka:Dual linear ion trap.JPG|mini|lijevo|300px|Linearna [[ionska stupica]] koja se koristi u [[Masena spektrometrija|masenoj spektrometriji]].]]
'''Ionska stupica''' je [[uređaj]] kojim se [[ion]]i mogu zadržati u određenom prostoru unutar [[elektromagnetsko polje|elektromagnetskog polja]]. Vrijeme zadržavanja, prema vrsti i namjeni stupice, može varirati od nekoliko [[sekunda|sekundi]] do više [[dan]]a. Najvažnija je primjena kao analizatora u [[Masena spektrometrija|masenoj spektrometriji]], te kod ionskih pumpi za postizanje visokog i ultravisokog [[vakuum]]a do 10<sup>–9</sup> [[paskal|Pa]]. <ref> '''ionska stupica''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27758] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Atomski sat ==
{{glavni|Atomski sat}}
 
'''Atomski sat''' je [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] za [[mjerenje]] [[Vrijeme (fizika)|vremenskih intervala]] mjerenjem [[frekvencija|frekvencije]] onoga [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] koje emitiraju ili apsorbiraju [[atom]]i ili [[molekule]]. Upotrebljavaju se atomi [[cezij]]a i [[vodik]]a ili molekule [[amonijak]]a. Preciznost atomskih satova danas je takva da više od jedne sekunde ne odstupaju od točnog vremena u milijun godina. Atomski sat na osnovi snopa cezijevih atoma trenutno je najpreciznija norma vremena i frekvencije. Cezijevi atomi u snopu izlaze iz peći [[brzina zvuka|brzinom zvuka]]. Prvi [[laser]] ugođen je tako da ih pripremi u jednom energetskom stanju. Atomi dalje prolaze kroz [[Mikrovalovi|mikrovalni]] [[rezonator]] kojemu je [[oscilator]] ugođen na frekvenciju prijelaza između hiperfinih stanja osnovne razine cezija. Laser na izlazu provjerava jesu li atomi u željenu stanju. Ako nisu, znači da je mikrovalni oscilator promijenio frekvenciju. Povratnom vezom uspostavlja se korekcija. Hlađenjem atoma (cezijeva fontana ili [[atomska stupica]]) postižu se i veće preciznosti, 100 milijuna [[godina]] za ± 1 [[sekunda|sekundu]]. <ref> '''atomski sat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4494] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
==Izvori==
130.170

uređivanja