Clallam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 1:
[[Datoteka:Klallam chief, Chits-a-man-han & his wife.jpg|mini|Poglavica Chits-a-man-han i njegova žena, 1884..]]
[[Datoteka:Klallam people near canoe.jpg|mini|Skupina Clallam Indijanaca (obitelj Hicks) stoji kod kanua.]]
[[Datoteka:Klallam men in western clothes on beach.jpg|mini|Skupina Clallam Indijanaca u zapadnjačkoj nošnji. Jamestown, Washington, ca.1903.]]
Redak 27:
 
== Povijest ==
Već sljedeće godine nakon što je [[1787.]] otkriven prolaz [[Strait of Juan de Fuca]] u kojeg uplovljava trgovac krznom, [[Charles Barkley]], Clallam Indijanci susreću prvog bijelca, to je Englez Robert Duffin kojega su napali na [[Discovery Bay]]u. Pripadnici ovog plemena očito su opasni ratnici. Tijekom 1840.-tih i 1850.-tih godina znatan dio ih velikim kanuima sas poluotoka [[Olympic]] prelazi na [[Kanada|kanadski]] otok [[Vancouver]], gdje se udružuju sa [[Songish]] Indijancima i na [[Victoria Harbour]]u podižu sebi dva naselja. Godine 1854. zauzimaju područje plemena [[Chimakum]], a 14 godina kasnije (1868) dvadesetšestorica Clallama pod vostvom poglavice Nu-mah, lokalno poznat kao [[Lame Jack]], na New Dungeness Spitu napali su pripadnike plemena [[Tsimshian]] koji su ovdje bili zbog trgovine, i na povratku za Fort Simpson kod [[Prince Rupert]]a u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. Sedamnaestoricu Tsimshiana su pobili, a uspjela se bijegom spasiti tek jedna žena, koja je i ispričala ovi priču. Povod napadu bila je krađa jedne od Lame Jackovih žena. Ovaj pokolj ostao je zapisan kao ''Dungeness Massacre''.
 
== Etnografija ==
Kultura Clallama tipična je [[Coast Salish|Obalnim Sališima]], i dio je kulturnog područja [[Indijanci Sjeverozapadne obale|Indijanaca Sjeverozapadne obale]] u kojoj glavni temelj materijalne kulture predstavlja [[crveni cedar]].
Clallami su poznati po svome [[tkalaštvo|tkalaštvu]] na dvije vrste [[tkalački stan|tkalačkih stanova]] a koristili su dlaku 'planinske koze', životinje iz porodice [[Bovidae]] ili šupljorožaca, koja je rasprostranjena po padinama planina Rockies ([[Stjenjak]]a), drugi materijal koji se tkao je [[dlaka]] vunastih pasa i unutarnja kora (liko) cedrova Thuja plicata (crveni cedar) i [[Chamaecyparis nootkatensis]] (aljaski žuti cedar), drvo poznato kao pendula ili žalosni nutkanski čempres.
[[Kanu]]i su također izrađivani od crvenog cedra, koji se među ostalim domorocima koristi uz Sjeverozapadnu obalu sve od [[Oregon]]a do jugoistočne [[Aljaska|Aljaske]]. Crveni cedar koristio se i za izradu drvenih dasaka debljine od 7,5 do 15 centimetara (3 do 6 [[inč]]i) i širokih dvije do tri [[stopa|stope]] (70 do 90 centimetara) koje su cijepali klinovima od jelenjih rogova ili [[dlijeto|dlijetima]] od [[dabar|dabrovih]] [[zub]]i ili [[kremen]]a. Ove kuće bile su velike, četvrtaste, dimenzija od 40-100 (12 do 30 m.) ili više stopa sas 14-20 stopa. Ove kuće su na dvije vode sas rupama sas propuštanje dima, kolektivne su, a svaka obitelj u njoj ima vlastito ognjište.
 
== Literatura ==