Inačica od 21. prosinca 2021. u 19:26 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 112.453 edits Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 ← Starija izmjena		Inačica od 2. siječnja 2022. u 21:20 uredi ukloni ovu izmjenu PonoRoboT (razgovor \| doprinosi) Botovi 208.997 edits RpA: WP:NI, WP:HRV Oznaka: PAWS [2.1] Novija izmjena →
Redak 8: \| znanstveno_područje = [[Humanističke znanosti]] }} '''Bogoslovlje''' ili '''teologija''' (od grčkog ''θεος'' Bog i ''λογος'' logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje [[Bog~~\|Boga~~]]a ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske [[dogma\|dogme]] i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i [[čovjek~~\|čovjeka~~]]a.<ref>''Opća enciklopedija JLZ-a'' svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb</ref> Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za [[svećenik\|svećeničko]] zvanje, hrvatski izraz je, ''bogoslovija''. <ref>''Rječnik stranih riječi izraza i kratica'' Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.</ref> Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u [[Judaizam\|judaizmu]] svetinja biva izražana ''Elohimom i Jahveom'', u [[kršćanstvo\|kršćanstvu]] božanstvo poprima formu trojednog Boga: ''[[Bog Otac\|Oca]], Sina i Duha Svetoga''. U [[hinduizam\|hinduizmu]] se najčešće izražava ''brahmanom i atmanom''. U kini biva izražena u'' [[Tao]]-u'', njegovom tamnom i svijetlom aspektu ''jing-jang''. U arapskom svijetu ([[Islam]]) božanstvo je ''Alah'', kojega objavljuje njegov poslanik ''[[Muhamed]]''. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: ''naravi, [[biće\|bića]], [[logos~~\|logosa~~]]a, duha, [[razum~~\|razuma~~]]a, milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini''. Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o [[Isus Krist\|Isusu Kristu]], o [[crkva\|Crkvi]] i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave ([[Biblija]]) i predaje ([[tradicija]]). [[katolička teologija\|Katolički]] studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: [[filozofija]], [[dogmatska teologija]], [[fundamentalna teologija]], [[crkvena povijest]], [[religiozna pedagogija]] i [[katehetika]], [[pastoralna teologija]], [[moralna teologija]], [[naravna teologija]], [[crkveno pravo]] te studij [[latinski\|latinskog]], [[grčki\|grčkog]], [[hebrejski\|hebrejskog]] i [[staroslavenski\|staroslavenskog]] jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici. Redak 30: * [http://www.ffdi.hr/ Filozofski fakultet Družbe Isusove] * [http://www.tfmvi.hr/ Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"] * [http://www.adventisti.hr/atf.html Adventistički teološki fakultet] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20070210221206/http://www.adventisti.hr/atf.html \|date=10. veljače 2007. }} * [http://www.evtos.hr/ Evanđeoski teološki fakultet] * [https://jumbo.iskon.hr/dl/89e8dc5f-1f8c-4d48-9660-b1ad237a9382 H. Denzinger, P Hünermann: Zbirka sažetaka, vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćuroređu] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20210214162335/https://jumboiskon.tportal.hr/dl/89e8dc5f-1f8c-4d48-9660-b1ad237a9382 \|date=14. veljače 2021. }}

Bogoslovlje: razlika između inačica