Bajt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.140.143.91 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Tulkas Astaldo Oznaka: brzo uklanjanje |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1:
'''Bajt''' (još i '''[[oktet_(računarstvo)|oktet]]''', '''slovnjak''', '''bitnjak''',<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 158</ref>
Jedan bit odgovara jednoj znamenci [[binarni brojevni sustav|binarnog brojevnog sustava]] iz čega proizlazi da se s ''n'' bitova može se prikazati 2<sup>''n''</sup> brojeva. U smislu pohrane podataka, u jedan osambitni bajt može se pohraniti jedan od 2<sup>8</sup> = 256 različitih brojeva, ili općenito podataka, jer brojevi putem [[kod
Na većini [[računalna arhitektura|računalnih arhitektura]] bajt je najmanja jedinica pohrane podataka kojoj se u [[radna memorija|radnoj memoriji]] može direktno pristupiti.
Redak 13:
Pri tome postoji nedosljednost jer se prema izvornoj praksi i preporuci JEDEC-a za binarne predmetke koriste isti nazivi kao i za decimalne predmetke. Tako "kilo" označava 1024, "mega" 1024·1024 itd. Zbog toga je uveden standard IEC 60027-2, koji definira posebne nazive za binarne predmetke - npr. "kibi" umjesto "kilo". Njih su kasnije i druga standardizacijska tjela prihvatila, pa ih tako nalazimo u standardima IEEE 1541-2002 i ISO/IEC 80000.
Općenito se binarni predmeci tvore tako da se uzme prvi slog standardnog decimalnog predmetka kojem se naknadno dodaje "bi", kako
Poseban slučaj je znak '''KB''' koji se u praksi često koristi za "binarni kilobajt" (kibibajt), ali može biti i pogrešno napisani znak za "decimalni kilobajt" (kB).
|