Antigon I. Monoftalmos: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 1:
{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}
'''Antigon I. Monoftalmos''', znan i kao '''Antigon Jednooki''' ([[382. pr. Kr.]] - [[Ips]], [[301. pr. Kr.]]), [[Antička Makedonija|makedonski]] general [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], jedan od [[Dijadosi|dijadoha]] i osnivač dinastije [[Antigonidi]] koja je vladala Makedonijom [[277. pr. Kr.]] - [[168. pr. Kr.]]. Antigon je u ratovima [[dijadosi|dijadosa]] zamalo uspio obnoviti veliko Aleksandrovo carstvo ali je poražen u odlučnoj [[bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] gdje je i poginuo.
 
==Uspon i pad==
Redak 7:
[[333. pr. Kr.]] Antigon je od Aleksandra imenovan satrapom [[Frigija|Frigije]]. [[323. pr. Kr.]] [[Perdika (makedonski general)|Perdika]], regent, dodijelio mu je i pokrajine [[Licija]] i [[Pamfilija]]. Nakon Aleksandrove smrti, nastojao je održati jedinstvo Aleksandrova carstva. Ipak, pristupio je koaliciji u ratu protiv Perdike koju su činili [[Antipater Makedonac|Antipater]], [[Krater (general)|Krater]], [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] i [[Lizimah]]. [[321. pr. Kr.]] Perdika i Krater su poginuli, a Antipater, kao regent cijelog imperija imenovao je Antigona vojnim zapovjednikom. U Aziji je ustrojio svoju državu koja se prostirala od [[Dardaneli|Helesponta]] do [[Eufrat]]a.
 
Nakon Antipaterove smrti [[319. pr. Kr.]] Antigon se udružuje s Kasandrom, Ptolemejem i Lizimahom protiv [[Eumen]]a i novog regenta [[Poliperhona]]. Godine [[317. pr. Kr.]] velika [[bitka kod Paretakene]] između Antigona i Eumena završila je neodlučno. Godine [[316. pr. Kr.]] Antigon je pobijedio Eumena u [[bitka kod Gabiene|bitci kod Gabiene]] i smaknuo. Time je zauzeo velik dio Azije i postao najmoćniji general pa se protiv njega udružuju : Ptolemej, Lizimah, [[Kasandar]] i [[Seleuk I. Nikator|Seleuk]].U tom ratu se istakao i Antigonov sin [[Demetrije I. Poliorket]].Demetrije je poražen od Ptolemeja u [[bitka kod Gaze|bitci kod Gaze]], [[312. pr. Kr.]], čime su izgubljeni veliki dijelovi [[Sirija|Sirije]] i [[Babilon]]. Godine [[311. pr. Kr.]] dogovoren je mir, ali je rat nastavljen već [[310. pr. Kr.]].
 
Godine [[306. pr. Kr.]] Demetrije je pobijedio Egipćane u velikoj pomorskoj [[Bitka kod Salamine na Cipru (306. pr. Kr.)|bitci kod Salamine]], kod Cipra. Zatim je zauzeo Cipar. Iste je godine Antigon proglasio sebe i Demetrija kraljevima i nasljednicima Aleksandrovog carstva. Antigon je tada s vojskom,navodno 88,000 ljudi,i velikom mornaricom napravio invaziju na [[Egipat]] ali je veliko nevrijeme uništilo flotu a mnogi vojnici su prešli na Ptolemejevu stranu. Demetrije je [[305. pr. Kr.]] započeo opsadu otoka [[Rodos (otok)|Rodosa]] jer ga stanovnici nisu htjeli pomoći u ratu s Ptolemejem. [[Opsada Rodosa]] je završila sporazumom [[304. pr. Kr.]]. Kasandar, koji je zavladao Makedonijom, Seleuk, Lizimah i Ptolemej udružili su snage protiv Antigona. Lizimah i Seleuk porazili su u odlučnoj [[bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]], [[301. pr. Kr.]] Antigona i Demetrija. Iako je Antigon imao malenu brojčanu prednost u ljudstvu Seleuk je iz Indije doveo 500 ratnih [[slon]]ova koji su prevagnuli na stranu Lizimaha i Seleuka. Antigon je poginio, dok je Demetrije bio prisiljen na bijeg.
 
Antigonovo carstvo su međusobno podijelili Lizimah, Seleuk i Ptolemej.