|
[[Datoteka:Zirkumpolar ani.gif|mini|desno|250px|Cirkumpolarna zviježđa su [[zviježđe|zviježđa]] smještena oko nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad [[obzor]]a. Druge zvijezde izlaze i zalaze. Prikazana je vrtnja [[Veliki medvjed|Velikog medvjeda]] i [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeje]] tokom 24 sata, te [[Sjevernjača]] između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Ta zviježđa se neće vidjeti sas južne polutke.]]
'''Anticirkumpolarna zvijezđa''' su [[Zviježđe|zviježđa]] koja se uvijek nalaze ispod [[Obzor|obzoraobzor]]a ili horizonta. Njihova je [[Kutni promjer|kutna udaljenost]] od suprotnoga [[Nebeski polovi|nebeskog pola]] manja od [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] motritelja. Što je motritelj bliže [[Nebeski polovi|sjevernom ili južnom zemljopisnom polu]], to je područje anticirkumpolarnih zvijezđa veće, a što je bliže [[Ekvator|ekvatoruekvator]]u, veće je područje zvijezđa koje izlaze i zalaze. U našim krajevima anticirkumpolarna su zviježđa [[Feniks (zviježđe)|Feniks]], [[Indijanac (zviježđe)|Indijanac]], [[Južni trokut]], [[Južna kruna]], [[Kameleon (zviježđe)|Kameleon]], [[Južni križ]] ili Križ, [[Ravnalo (zviježđe)|Ravnalo]] ili Kutnik, [[Mreža (zviježđe)|Mreža]] ili Mrežica, [[Mušica (zviježđe)|Mušica]] ili Muha, [[Paun (zviježđe)|Paun]], Poletuša ili [[Leteća riba (zviježđe)|Leteća riba]], [[Rajska ptica (zviježđe)|Rajska ptica]], [[Oktant (zviježđe)|Oktant]], [[Oltar (zviježđe)|Oltar]], [[Slikarski stalak (zviježđe)|Slikarski stalak]] ili Slikar, [[Stol (zviježđe)|Stol]], [[Šestar (zviježđe)|Šestar]], [[Teleskop (zviježđe)|Teleskop]], [[Tukan (zviježđe)|Tukan]], [[Sat (zviježđe)|Sat]] ili Ura, [[Vodena zmija (zviježđe)|Vodena zmija]], [[Zlatna riba (zviježđe)|Zlatna riba]] i [[Ždral (zviježđe)|Ždral]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=anticirkumpolarne zvijezde {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=2981|accessdate=2020-02-08}}</ref>
UkolikoAko se nalazimo na sjevernom ili južnom Zemljinom polu uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko točke točno iznad nas. Niti jedna zvijezda ne izlazi niti zalazi. Pomičući se s polova ka manjim zemljopisnim širinama, izgled neba se mijenja. Što se krećemo bliže ekvatoru, sve više zvijezda počinje izlaziti i zalaziti, a sve manje ih je vidljivo tokom cijele noći. Zvijezde i drugi objekti koji su za određenog promatrača uvijek iznad horizonta nazivaju se ''cirkumpolarnim''. Za promatrača na sjevernom polu cijelo sjeverno nebo je cirkumpolarno, dok je cijelo južno nebo anticirkumpolarno (nikada ne izlazi iznad obzora). Zvijezda [[Sjevernjača]] (lat. ''Polaris'') nalazi se gotovo točno u smjeru [[Sjeverni nebeski pol|sjevernog nebeskog pola]], udaljena od njega nešto manje od 3/4 lučnog stupnja, zbog čega se već dugo vremena koristi pri [[Orijentacija|orijentaciji]] u prostoru, uvijek pokazujući smjer sjevera.
Promatrač na ekvatoru jedini je u stanju vidjeti cijelo nebo, za njega niti jedan dio neba nije cirkumpolaran ni anticirkumpolaran. Sjevernjača se vidi točno na obzoru (u pravcu sjevera), a nebeski ekvator prolazi kroz zenit, odakle se spušta na istočnu i zapadnu točku obzora.
|
